EKONOMIJA MORA BITI PODREĐENA EKOLOGIJI

Spektar - Ekonomija

ekologija

Kako pomiriti ekonomske i ekološke interese i motive, u uvjetima bjesomučne utrke za profitom, pa evo tu i na širem dubrovačkom tlu, golem je problem. Razriješiv je samo u slučaju da se ekonomisti i ekologisti odreknu nekih svojih interesa ili motiva ili što bi se reklo, uspostavi neki na dugi rok održivi optimum. Međutim, to je doista lako reći, ali ne i postići, uostalom, kao i u mnogočemu drugome. O tome kako ekonomija ipak mora biti podređena ekologiji, pročitajte u idućem članku. /Bajro Sarić/

Svoj nazor na svijet nastojim opisati raznim nazivima. Nema samo jednog sustava ideja (ideologije) koja bi moje nazore mogla opisati. Riječ je o mreži vrednota, načela, znanja i uvjeranja, koje se ne mogu svesti na neku hijerarhiju, kao što neki ljudi sve svoje nazore svode na jednu osnovu ili izvode iz nje, npr. "kršćanstvo" ili "marksizam". Mreža znači međusobnu isprepletenost i pretakanje. Svjestan sam međutim da među raznim vrednotama i načelima može doći i do sukoba. Kao što Imanuel Kant upozorava, teorijski i praktički um dva su odjeljenja područja, dvje odijeljene duhovne snage: ne možemo rješavati dnevne probleme automatski na osnovu poznavanja načela.

Između ostaloga, kažem da sam ekologist. Danas su me u jednoj diskusiji upitali o tome, pa sam svratio na moj profil na PoliWiki Hrvatske i nešto sredio i proširio tekst, koji se tamo nalazi.o ekollogizmu. Pogledajte također moj članak O ekološkoj znanosti i ekologističkom mudroljublju, objavljen na portalu alertonline.

Evo dodajem k tome još ponešto, kao objašnjenje što mislim pod "ekologizam" i "ekologist", te zašto su takva uvjerenja za politiku i svakodnevni život bitna.

Ekologist je pristaša svjetonazora, kojeg promovira časopis "The Ecologist". Pristaša ekologizma.

U engleskom jeziku, "ecologist" označava znanstvenika, koji se bavi ekologijom; u hrvatskom, to je jednostavno "ekolog" (a treba upozoriti da osim prirodoslovne postoji i '''socijalna ekologija'''; ova može biti definirana "neutralno" kao znanstvena disciplina - vidi opis jednog sveučilišnog kolegija, ili pak kao "radikalna ideologija", obično izjednačenja sa '''eko-anarhizmom''' - vidi članak na engleskoj wikipediji; ja kombiniram oba pristupa). Također se govori o "humanoj ekologiji", "političkoj ekologiji" isl..

U hrvatskom jeziku, nastavak "-ist" obično označava opredjeljenje za neki "izam", što znači: svjetonazor, ideologiju, ili barem usmjeravajuće načelo. Izjašnjavajući se kao "ekologist", kažem da nisam puki borac za okoliš, zaštitu prirode isl., nego imam širi, globalni pogled. Ekologizam je sustav ideja zasnovan na ekologiji kao znanstvenoj disciplini; jedan svjetonazor, filozofija ili ideologija.

To je u duhu našeg jezika i više odgovara onome što imam na umu, od definicije koju encyclopedia.com daje za "ecologism": The use of ecological terminology or simplistic interpretations of ecological concepts in support of political or moral arguments. Umjesto da od posebne znanosti idemo "naniže", ka popularizaciji, idemo "naviše", ka filozofiji. Naravno, i navedena definicija ima smisla - zaista korisitmo ekološke koncepcte u političkoj ili moralnoj argumentaciji.

Riječ "ideologija" je često je negativno vrijednosno obilježena, ali ju koristim u neutralnom značenju: "sustav ideja", koje imaju i svoju političku komponentu. ("Svjetonazor" mi izgleda previše pretenciozno: ne mislim da se svi bitni nazor mogu svesti na jedan sustav ideja. "Filozofija" je previše specifičan, a također i višesmislen termin.) U knjizi Suvremene političke ideologije (Zagreb, 2003.) Slaven Ravlić navodi ukupno tek sedam političkih ideologija u 19. i 20. stoljeću. Ekologizam se oblikuje krajem 1960-ih, te postaje »globalni pokret i ideologija s univerzalnom vizijom«, prevladavajući početne ograničene ciljeve zaštite prirode i očuvanja prirodnih resursa. Štokholmska konferencija »pokazala je da je ekologizam postao politički prihvatljiv i važan za mnoge zemlje u svijetu«.

Četiri načela ekologije

1. Sve je povezano sa svim drugim.

2. Cjelina je više od zbroja dijelova.

3. Nema besplatnog ručka.

4. Priroda ne poznaje otpad.

Opće načelo sustava

U ograničenom sustavu, nemoguć je neograničeni rast.

Praktične posljedice

1. Čovjek je dio prirodne cjeline biosfere, koja je ograničena.

2. ''Eko-logija'', kao znanost koja proučava temeljnu "logiku" djelovanja biosfere, nadređena je ''eko-nomiji'', koja je posebna vještina.

3. Ekonomija se ne može dugoročno zasnivati na neograničenom rastu.

4. Sve strategije i politike moraju se zasnivati na načelu održivosti.

5. Održivost podrazumijeva tri komponente, koje moraju biti zadovoljene: ekološka, socijalna i ekonomska.

6. Potreba za osobnim rastom jedna je od osnovnih potreba ljudskog bića. Ona se međutim mora okrenuti ka drugim vrijednostima, a ne materijalnom obilju i vladanju nad prirodom.

11. listopada 2009.

Zoran Oštrić - www.pollitika.com


 

HNB tečajna lista

18.09.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,197879
CHF CHF
1
6,744301
GBP GBP
1
8,318959
USD USD
1
6,707571
EUR EUR
1
7,389731
$ Odabir valute
= Odabir valute