ELITNOM TURIZMU TREBA RAZVOJNA STRATEGIJA

Spektar - Turizam

eliturizam

Elitni turizam ne podrazumijeva samo odgovarajuću infrastrukturu i ponudu, nego i personaliziranu uslugu koja zahtijeva edukaciju i znanje. Nedostatak elitnog turizma u Hrvatskoj govori o nedostatku jasne strategije koja bi odredila područja pogodna za razvoj elitnog turizma i poticaje namijenjene razvoju isključivo takve vrste turizma. I kod jahtaša ostaje problem neizgrađene infrastrukture

Hrvatska je još uvijek nedovoljno turistički izgrađena i relativno nezagađena zemlja. Neizgrađenost podrazumijeva nedostatak infrastrukture koja je neophodna za elitni turizam, ali ta činjenica istodobno predstavlja i prednost, jer još uvijek ima dovoljno prostora koji nije popunjen hotelskim objektima od dvije ili tri zvjezdice namijenjenima masovnom turizmu, a koji bi se mogao pretvoriti u elitne destinacije.

Ostaje pitanje, međutim, koji tip elitnog turizma postoji danas u Hrvatskoj, radi li se tek o počecima i pokušajima te postoji li u Hrvatskoj strategija razvoja elitnog turizma?

Siniša Hajdaš Dončić, profesor specifičnih oblika turizma na Visokoj poslovnoj školi Utilus, objašnjava da elitni turizam čini osviještenost neke turističke destinacije. 'Važnu ulogu igraju podjednako i prirodni i društveni resursi. Osim njih, neophodna je strategija razvoja', kaže Siniša Hajdaš Dončić.

Strategija razvoja bi uključivala odgovore na pitanja što bi za Hrvatsku bio elitni turizam i to u smislu koji bi to sadržaji bili uključeni i predstavljali destinaciju kao odredište elitnog turizma. 'Pritom u prvom redu smatram važnom percepciju potrošača – njihovo viđenje Hrvatske kao elitne destinacije. U elitni turizam mogu, naime, ulaziti i sasvim različiti sadržaji, kao što i gosti mogu zahtijevati različite usluge. Tako, primjerice, i planinski resurs s kockarnicom može spadati u elitni turizam', komentira Hajdaš Dončić.

Neophodno je provesti zoniranje cijele Hrvatske, a to znači odrediti mjesta pogodna za razvoj turizma. Brojna mjesta puna su, naime, hotela od dvije ili tri zvjezdice, a zapravo je riječ o ljetovalištima koja su nastajala nakon Drugog svjetskog rata.

Zbog toga treba odrediti mjesta pogodna za razvoj butik-hotela s pet zvjezdica čiji kapacitet ne bi smio biti veći od sedam ili osam soba. Veliki potencijal elitnog turizma su destinacije poput Opatije, Hvara, Dubrovnika, ali i mnogih ispražnjenih otoka s očuvanom autentičnom gradnjom.

'Uokolo malih hotela potrebno je razviti odgovarajuću infrastrukturu koja će destinaciji opravdati atribut elitnog odredišta', objašnjava Hajdaš Dončić. U tu infrastrukturu mogu opet spadati potpuno različite stvari, jer će neki tip gostiju željeti divljinu s nježnim intervencijama, dok će drugi tip gostiju preferirati uređeniji okoliš i više luksuza.

Ono što je ustvari najvažniji element elitnog turizma i čini njegov temelj jesu ljudi koji pružaju usluge elitnog turizma. 'Usluga elitnog turizma mora biti personalizirana, gotovo individualna - to je ono čime se stvara ugođaj i doživljaj, tj. upravo ono za što je gost spreman platiti', kaže Hajdaš Dončić. Osim personalizirane usluge, za elitni turizam važni su i sadržaji, teme koje mogu biti različite: priroda, glazba…

Ministarstvo turizma davalo je do trećeg mjeseca prošle godine poticaje za gradnju obiteljskih hotela i pansiona kroz projekt 'Pod starim krovovima', koji je obuhvaćao obnovu starih kuća u smislu očuvanja i promoviranja ambijentalne, autohtone gradnje. 'Riječ je bilo više o poticaju za aktiviranje poduzetništva u obiteljskom turizmu, negoli o elitnom turizmu', mišljenja je Hajdaš Dončić.

Snižavala se i kamata prema broju novouključenih sadržaja da bi se animirali ljudi da u svoju ponudu uvrste što više različitih sadržaja. Tako bi, primjerice, osobe bile motivirane da osim iznajmljivanja soba uključe u svoju ponudu i restoran ili wellness.

Iznajmljivanje i prodaja jahti nalazi se na samom vrhu elitnog turizma. U Hrvatskoj, iako se ona vani ne percipira kao destinacija pogodna za iznajmljivanje jahti, postoji nekoliko tvrtki koje se time bave.

Rikard Dragčević, vlasnik i direktor tvrtke Saltus, navodi kao glavni problem nedostatak odgovarajuće infrastrukture u marinama. 'Za jahte od 24 metra i preko te dužine u marinama nema dovoljno jake struje, što znači da morate imati svoje generatore. Drugi problem je što nema mjesta za pristajanje i što ne postoji sustav pražnjenja tankova u marinama, nego se oni svugdje u Hrvatskoj prazne u more', kaže Dragčević.

Manji problem je i to što je većina brodova u Hrvatskoj u mješovitom vlasničko-charter konceptu, dok je daleko prihvatljiviji i atraktivniji čisti charter, u kojem ne postoji mogućnost otkazivanja najma u zadnji čas.

'Što se tiče destinacija iz kojih dolaze gosti, nema pravila, osim da su možda ipak najčešći Rusi', dodaje Dragčević. 'U srednjem i južnom Jadranu, gdje pristaju jahte, postoje dobri nautički restorani i mali obiteljski restorani s domaćim štihom. Ono što ne postoji jest odgovarajući šoping. Takva vrsta gostiju nema gdje potrošiti novac na odjeću ili nakit. Također, noćni život je uglavnom koncentriran na diskoteke, ne postoje kockarnice… Razvoj jahtinga ovisi o percepciji i strategiji države', zaključuje Dragčević.
10. ožujka 2010.
Dina Ivan - www.poslovni-savjetnik.hr

HNB tečajna lista

19.10.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,666248
CHF CHF
1
6,512251
GBP GBP
1
8,411384
USD USD
1
6,388039
EUR EUR
1
7,502113
$ Odabir valute
= Odabir valute