DRUGIMA SE SMRKNULO, ALI NI NAŠEM TURIZMU NIJE SVANULO DO KRAJA

Spektar - Turizam

turizam

Drugima se smrknulo, ali ni našem turizmu nije svanulo do kraja. Arapsko proljeće ‘otpuhalo’ je turiste iz afričkih država u mediteranski dio Europe. Najviše je profitirala Turska, ali ni Hrvatska nije prošla loše. U Hrvatsku je u prvih devet mjeseci ove godine došlo više od 10,4 milijuna stranaca, što je 7,6 posto više u odnosu na godinu ranije. Najviše je Nijemaca, slijede Slovenci, pa Austrijanci, Česi, Talijani, Poljaci... Među prvih deset nema ni državljana Bosne i Hercegovine, kao niti Srba koji su u srpnju imali nešto manje noćenja u odnosu na godinu ranije, što se može pripisati i novom rastu napetosti između dviju država, ali i krizi. Vjetar u leđa stigao je s juga, točnije sjeverne Afrike, gdje je “arapsko proljeće” otpuhalo mnoge vlastodršce, ali zajedno s njima i turiste koji su Egipat, Libiju i Tunis zamijenili europskim odredištima. Veliki gubitnik je i Grčka, koju stranci također izbjegavaju zbog štrajkova i nestabilnosti uzrokovanih teškom gospodarskom krizom. Podaci Svjetske turističke organizacije govore da je u prvoj polovici godine u svijetu bilo 4,5 posto turista više nego lani.

Najveći dobitnik u Europi su mediteranske države gdje je zabilježeno 9 posto više gostiju. Gubitnici su poznati od prije - Sjeverna Afrika pala je 13, a Bliski istok 11 posto. No, nešto manje će rasti zarada. Ravnateljica Instituta za turizam Sanda Čorak kaže da će prema dosadašnjim naznakama hotelski sektor ostvariti rast prihoda od 5 do 10 posto, ali zbog velike štednje većine turista, potrošnja vjerojatno neće biti povećana u odnosu na prošlu godinu. Na pitanje znači li to “veliki promet i malu zaradu” kako su turističku sezonu opisali oporbeni čelnici, Čorak odgovara da je takva ocjena ipak pretjerivanje iako po prometu nismo dosegli predratne brojke što znači da još uvijek imamo dosta prostora za povećanje, čak i u četiri ljetna mjeseca. - Pokazalo se da su u vrijeme gospodarske krize turisti skloniji smanjiti potrošnju, nego odustati od putovanja na odmor.

S druge strane, destinacijska ponuda mora se bitnije izmijeniti kako bi se ostvarila veća potrošnja gostiju, osobito kad je riječ o trgovinskim sadržajima, zabavi, kulturnim događanjima čija je ponuda još uvijek poprilično skromna u mnogim našim primorskim mjestima. Političari su, međutim, oduševljeni. Koliko sami sobom, toliko i ostvarenim rezultatima tako da najavljuju da će iduća godina biti još bolja i da će se Akcijski plan za 2012. donijeti prije nego inače: bit će spreman već u listopadu, a sve s ciljem da petu godinu zaredom dođemo do novog rekorda, kako je to rekao ministar turizma Damir Bajs. Premijerka Jadranka Kosor otišla je toliko daleko da je predložila da dio njene plaće ide iz proračuna Ministarstva turizma, dok su ministri uvjereni da je za ovakvu sezonu najzaslužnija Vlada, jer da nije bilo nje, ne bi bilo ni ovakve sezone! Predizborna kampanja se prelijeva svuda, pa tako i na ovaj sektor. Čelnik Hrvatske udruge hotelijera i bivši predsjednik Uprave Rivijere Poreč Franco Palma, kaže da je prerano govoriti o brojkama, ali da je trend pozitivan pa prema tome treba očekivati i veće prihode. -

Novac je, unatoč tome što većina misli drukčije, ipak samo jedan dio priče. Turizam ima iznimno nisku profitabilnost što nije baš neki mamac za investitore. Da bi ostvarili ozbiljnu dobit hotelijeri bi morali podići cijene najmanje za petinu i podići profitabilnost na tri do četiri posto, koliko iznosi u svijetu, dok je kod nas ona tek jedan posto. Palma podsjeća da je Bajs rekao da Hrvatska ima najveći porast zaboravljajući da ga imaju i ostali, i to najviše zbog događanja u Egiptu i Grčkoj. - Njihovi turisti došli su i u Hrvatsku. Tako je to kod nas: “Dok drugima ne smrkne, nama ne sviće”.

A da je svanulo i drugima u regiji pokazuju podaci o rastu broja gostiju u Bugarskoj za 8,7 posto, Crnoj Gori 9,2 posto i Turskoj 11 posto. S obzirom da su Bugari imali “nizak start”, ispada da su pobjednici sezone zapravo Turci. Prije dva mjeseca MMF je izračunao da u turističkom sektoru po dinamici rasta zaostajemo za te dvije države. Do 2003. rasli smo po istoj stopi, da bi oni onda napravili iskorak, a mi zaostali. Tursku je početkom desetljeća posjećivalo osam milijuna turista, a Hrvatsku gotovo dva milijuna manje. U međuvremenu je broj gostiju u Turskoj skočio za 20 milijuna, a u Hrvatskoj tek za 4 milijuna turista više nego 2000. godine. U zadnjih 10 godina u Hrvatskoj je stopa rasta 60 posto, a u Bugarskoj 125 posto. Suštinska razlika, izračunali su stručnjaci, vezana je investicijsku politiku. U ovoj godini Turska tako očekuje 20 milijardi dolara ulaganja od čega će dobar dio završiti upravo u turizmu.

Unatoč tome neki prepoznaju vrijednost jadranskog sunca i obale. Taleb Rifai, glavni tajnik UNWTO-a, rekao je da je Hrvatska u posljednjih pet do deset godina jako napredovala i postala jedna od najvažnijih destinacija na Mediteranu i u Europi. Ravnateljica Instituta Čorak kaže da je to rekao zbog stabilnog rasta turizma u Hrvatskoj. - Ako promatramo broj dolazaka turista u Hrvatsku, prosječna godišnja stopa rasta za razdoblje 1991.- 2010. godina iznosi 8,8 posto, dok za razdoblje 2001.- 2010. iznosi 4,3 posto prosječno godišnje što je znatno više od prosječnog godišnjeg rasta dolazaka turista u Europu koji je u proteklom desetljeću iznosio 2,1 posto. Stanju u ovom sektoru, uz redovne akcijske planove, trebao bi pomoći Glavni plan i Strategija razvoja turizma do 2020. godine koje izrađuje Institut.

Strategija se počela raditi početkom ljeta, a trebala bi biti završena do kraja iduće godine. Sastojat će se od 13 izvještaja o bitnim pitanjima hrvatskog turizma: Zašto je tu gdje jest i gdje će biti do 2020. godine, što bi sve trebalo učiniti, te tko će kako i kada to ostvariti. Čorak najavljuje da će se, kao preduvjet za donošenje kvalitetnih odluka, provesti cijeli niz istraživanja. Tako će se prvi put istražiti imidž Hrvatske kao turističkog odredišta u pet europskih zemalja što je izuzetno važno za marketinško pozicioniranje i planiranje promocije. Također će se, ističe Čorak, prvi put na nacionalnoj razini istražiti stavovi lokalnog stanovništva i javnog sektora o razvoju turizma na njihovom području. Ne treba zaboraviti, kako kaže Čorak, niti činjenicu da bez ovakvog razvojnog dokumenta Hrvatskoj neće biti dostupni raspoloživi fondovi za regionalni razvoj i kohezijski EU fond.

Povoljnim brojkama pogoduje i neuobičajeno sunčano vrijeme koje je obilježilo praktički cijeli rujan. Kraj prošloga mjeseca u Hrvatskoj je tako dočekalo 1,1 milijun stranaca. Hoteli još uvijek rade, kampovi su prepuni, ne zaostaje ni privatni smještaj. “Svatko tko ove godine nije uspio u turizmu, mora se dobro zamisliti nad sobom i svojom budućnošću”, izjavio je tim povodom Kristijan Šustar koji je u HUP-u zadužen za hotelijerstvo i odmah dodao da bi ova godina trebala biti nulta od koje treba učiti kako raditi dalje. Adriano Palman, direktor Kamping udruženja Hrvatske, procjenjuje da rast broja gostiju u kampovima iznosi između 2,5 i 5 posto što znači da će sezona 2011. godine biti najkvalitetnija u posljednjih dvadeset godina.

Oko 230 srednjevelikih i tristotinjak manjih kampova, na koje otpada oko četvrtine od ukupnih kapaciteta, mogu primiti 230 tisuća gostiju po čemu se Hrvatska nalazi među deset država s najvećim kapacitetom u ovom sektoru u Europi. Iz rovinjske Maistre kažu da su s četiri posto rasta ostvarili vrlo dobre rezultate. Do kraja godine očekuju nastavak pozitivnih trendova. Unatoč izrazitom trendu “last minute” rezervacija i skraćivanju boravka, zadovoljni su i u Valamaru. Peter Fuchs, predsjednik Uprave, kaže da je za razliku od predsezone u kojoj su se malo mučili, posezona dobra i da je to pravac u kojem bi se turizam trebao kretati. Međutim, ne na način da predsezona ovisi o vremenskim prilikama, već o ponudi i kvaliteti sadržaja. Valamar u tom smislu puno pažnje pridaje kongresnom segmentu koji je najjači u tim terminima i već ima dobre najave za iduću sezonu. Suvlasnik i direktor hotela Sv. Mihovil u Trilju Šime Klarić, koji je ujedno i predsjednik Nacionalne udruge malih obiteljskih hotela, nije tako optimističan premda je na razini udruge zabilježen rast dolazaka od 5 posto. Priličan broj malih hotelijera, zbog loših rezultata proteklih godina, odlučio je prodati objekte. - U svakom poslu ima manje i više uspješnih.

Turizam je težak posao i neki se u njemu nisu snašli, posebno u vrijeme krize i unatoč subvencioniram kreditima koji imaju nižu kamatu od dva do tri posto - kaže Klarić koji naglašava da među stranim gostima postoji interes za Hrvatsku, ali da je preduvjet uspješnom poslovanju produženje sezone na barem osam mjeseci. Treba poboljšati i kvalitetu usluge za što je nužno educirati osoblje. Program o unapređenju odnosa s lokalnom zajednicom i turističkim zajednicama plaća talijanska vlada, dok su projekt “Briga o gostu” platili Britanci. Rad se isplatio već činjenicom da je veliki touroperater TUI prvi put u program za 2012. godinu uvrstio i male hotele u Hrvatskoj. Da sve nije bajno potvrđuje potvrđuju i neki od najvećih ulagača u tom sektoru žaleći što su uopće došli u Hrvatsku. Da je znao što ga ovdje čeka, kaže Otmar Michaeler, predsjednik Uprave Falkensteiner Michaelera, nikad se ne bi upustio u investiranje u Zadru. Falkensteiner se, naime, pet godina bori s etažiranjem i prodajom apartmana. Budući da je bitku s administrativnim aparatom izgubio, umjesto prodaje odlučio se na teško izvedivi dugoročni najam, a u resort je uložio 220 milijuna eura.

Zbog istih, birokratskih zapreka, njemački investitori odlučili su napustiti Konavle i projekt Adriterra, vrijedan 450 milijuna eura, realizirati u Crnoj Gori. Kada se na investitore gleda kao na one kojima treba uzeti novac zapravo imamo sreće jer su odmor i rekreacija i dalje za više od trećine Europljana glavni motivi odlaska u inozemstvo. Nešto manje od četvrtine pak traži sunce i more, a to je ipak naš glavni, ako ne i jedini adut po onoj staroj “Ljudi, more, obala”. besplatni oglasi Kako poboljšati stanje? Svi sugovornici suglasni su da treba smanjiti PDV koji je među najvišima u Europi, smanjiti parafiskalna davanja i ukloniti prepreke za ulaganja. Bivša ministrica Pave Župan Rusković kaže da je nužno da se poboljša upravljanje destinacijama, jer se, kao što je slučaj u Dubrovniku, stvara tolika gužva da šteti kvaliteti sadržaja. Ni najbolji hoteli s vrhunskom uslugom i povoljnim cijenama neće zadovoljiti gosta koji se mora gurati po gradu s tisućama drugih turista. Ma koliko priča o dolasku različitih “faca” iz svijeta ponekad bila malograđanska, u svijetu turizma nije nevažna. Primjerice, kad bi se priča o dolasku britanskog princa Harrya na Hvar pretvorila u oglasni prostor koštala bi 400.000 kuna.

Nije mali novac, a doseg je sasvim sigurno veći. Čorak objašnjava da je u turizmu iznimno važna neplaćena promocija. - Takvi napisi koji nas predstavljaju i kao destinaciju koja omogućuje zabavu i doživljaje u posebnim ambijentima, izdvajaju nas od konkurencije, a isto tako i privlače krug drugih poznatih osoba koje su dosad možda sumnjale u sigurnost ili kvalitetu naših usluga. Međutim, unatoč svim prinčevima, pop-zvijezdama i cjelodnevnim zabavama na Zrću, još smo daleko od prijeratnih vremena. U rekordnim godinama 1986. i 1987. godine Hrvatsku je posjetilo 10 milijuna turista koji su ostvarili 68 milijuna noćenja. S dosad zabilježenim stopama rasta, kaže Čorak, moguće je da se prvi put u ovoj godini približimo tim ostvarenjima što bi povećalo prihode na znatno više od lanjskih i preklanjskih 6,3 milijardi kuna. Procjene sežu od 6,7 do 7 milijardi eura. Najveći prihod po iznimno kompliciranoj “satelitskoj bilanci” bio je 2008. godine 7,4 milijarde eura. Da bi ga premašili trebat će nam puno zadovoljniji “falkensteineri”.

7. listopada 2011.

Goran Borković – www.forum.tm

 

HNB tečajna lista

18.08.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,732931
CHF CHF
1
6,519248
GBP GBP
1
8,127540
USD USD
1
6,310926
EUR EUR
1
7,386308
$ Odabir valute
= Odabir valute