KULTURNE POLITIKE U HRVATSKOJ

Spektar - Kultura

medovicslika

CELESTIN MEDOVIĆ - PELJEŠKI PEJSAŽ

Što su kulturne politike?

Od niza definicija kulturnih politika izdvojiti ćemo onu Toby Millera i Georgea Yúdicea (2002: 1) koji navode kako se kulturna politika odnosi na institucionalne potpore koje usmjeravaju s jedne strane estetsku kreativnost, a sa druge sveukupni način života – kulturna politika je most između ova dva registra. Za Millera i Yúdicea kulturna politika je utjelovljena u sustavnim, regulatornim vodičima za djelovanje koje organizacije usvajaju kako bi postigle svoje ciljeve.

Kulturna politika može biti eksplicitno određena, odlukama i propisima nadležnih tijela. Međutim, ona može biti i implicitna tj. određena odlukama i propisima tijela kojima područje kulture nije u direktnoj nadležnosti, ali na njega djeluju. Takve procese objašnjava koncept policy transfera, tj. prenošenja odluka iz jednog u neko drugo područje.

U većini slučajeva kulturna politika je javna politika prema umjetnosti i kulturi, koju donose nadležna ministarstva (ili agencije) na nacionalnom nivou, ili (gradski) odjeli na lokalnom nivou (najčešće prisutan model u Europi), dok u nekim državama ona nije određena na državnoj razini (npr. u Sjedinjenim Američkim Državama je agencija National Endowment for the Arts glavno tijelo koje donosi odluke o umjetnosti na državnoj razini). Na kulturne politike utječu i mnoge institucije iz privatnog sektora, razne zaklade, kao i nevladine organizacije.

Na nivou Europske Unije kulturna politika je područje gdje se primjenjuje princip supsidijarnosti, tj. gdje se državama članicama ostavlja pravo odlučivanja formuliranja kulturnih politika i donošenja odluka o financiranju na tom polju. Dakle, na nivou EU kulturna politika nije striktno određena – ali je Člankom 167. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (bivši Članak 151. Ugovora iz Amsterdama, tj. bivši Članak 128. Ugovora iz Maastrichtu (Ugovor o Europskoj Uniji) kada je prvi put kultura bila izravno spomenuta) određen fokus interesa EU na tom polju koji se većinom tiče kulturne razmjene i suradnje između država članica. Programi poput Kultura 2007-2013 i MEDIA 2007 su primjeri takvih EU programa koji potiču suradnju država članica, ali i njihovu suradnju sa trećim zemljama.

Vijeće Europe je bitno utjecalo na formuliranje kulturnih politika u europskim zemljama. Krajem osamdesetih pokrenulo je projekt evaluacije nacionalnih kulturnih politika i jedan je od ključnih aktera u osnivanju Kompendija, kao najvećeg europskog projekta o kulturnim politikama.

Na međunarodnom nivou za područje kulturnih politika važno je spomenuti UNESCO kao specijaliziranu agenciju UN-a za intelektualna i etička pitanja na području obrazovanja, znanosti, kulture i komunikacija koja je osnovana 16. studenog 1945. godine. Prekretnica za kulturne politike u okviru UNESCO-a dogodila se na Svjetskoj konferenciji o kulturnim politikama održanoj 1982.godine u Mexico Cityju na kojoj je usvojena Deklaracija o kulturnim politikama, na osnovu koje je i nastao niz monografija i projekata na tu temu.

Istraživanja kulturnih politika u Hrvatskoj

Istraživanja kulturnih politika u Hrvatskoj imaju tradiciju dugu već više od dvadeset godina. Odjel za kulturu i komunikacije Instituta za međunarodne odnose - IMO (tadašnjeg Instituta za razvoj i međunarodne odnose) dobio priznanje za rad 1989.godine kada je postao središnja točka Svjetske mreže Culturelink, međunarodne mreže za kulturni razvoj koju su osnovali UNESCO i Vijeće Europe.

Početkom devedesetih (1991.-1992.) tim istraživača sa IMO-a uz pomoć niza međunarodnih stručnjaka/inja suradnika/ica Svjetske mreže Culturelink započeo je rad na UNESCO-ovom projektu pregleda kulturnih politika zemalja članica UNESCO-a (Guide to the Current State and Trends in Cultural Policy and Life in the UNESCO Member States). Sto šezdeset zemalja članica UNESCO-a bilo je uključeno u pregled, stvorena je prva baza podataka kulturnih politika (Cultural Policy Database), te su objavljeni izvještaji u tiskanom formatu. Određen broj nacionalnih izvještaja (od kojih je u međuvremenu određen broj njih ažuriran) dostupan je na web stranici Svjetske mreže Culturelink od 1997.godine, dok su za azijske zemlje profili dostupni na web stranici partnerske organizacije Asia-Pacific Regional Centre of the Culturelink Network (APRCCN). Također je važno istaknuti da je Culturelink zaslužan i za osnivanje Observatorija kulturnih politika Afrike (Observatory of Cultural Policies in Africa - OCPA).

Sljedeći važan korak u istraživanju kulturnih politika u Hrvatskoj vezan je uz program pregleda europskih kulturnih politika koje je Vijeće Europe započelo 1986.godine, a do 2011.godine u program je uključeno dvadeset i devet zemalja. U sklopu tog projekta nastao je 1998.godine izvještaj 'Kulturna politika Republike Hrvatske: Nacionalni izvještaj' na osnovu rada grupe stručnjaka i stručnjakinja pod vodstvom dr. sc. Biserke Cvjetičanin sa IMO-a i prof. dr. sc.Vjerana Katunarića sa Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Mnogi stručnjaci IMO-a koji su sudjelovali na UNESCO-ovom projektu pregleda kulturnih politika pridružili su se radu i na ovom izvještaju.

Dokument 'Kulturna politika Republike Hrvatske: Nacionalni izvještaj' donosi kritički pregled kulturne politike Republike Hrvatske te pokazuje smjernice za njen daljnji razvoj. U sklopu projekta izrađena je iste godine i evaluacija nacionalnog izvještaja od strane grupe inozemnih stručnjaka, a koja je sumirana u izvještaju Charlesa Landrya 'Hrvatska kulturna politika: Od prepreka do mostova. Izvještaj europskih stručnjaka'.

Nacionalni izvještaj je 2001. godine iskorišten kao podloga za nastanak dokumenta 'Strategija kulturnog razvitka' (urednici prof. dr. sc.Vjeran Katunarić i dr. sc. Biserka Cvjetičanin) koji je nastao kao dio šireg projekta 'Hrvatska u 21. stoljeću'. Strategija je objavljena u izdanju Ureda za strategiju Republike Hrvatske prosinca 2001. godine kao dokument koji je prihvatila Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor siječnja 2002. godine.

Od strategija na lokalnoj razini za istaknuti je 'Istarska kulturna strategija' koju je Istarska županija usvojila 2009.godine u Poreču.

Uz kontinuirani istraživački rad Odjel za kulturu i komunikacije Instituta za međunarodne odnose i rada Svjetske mreže Culturelink u Hrvatskoj se intenzivnije ovim područjem bave Fakultet političkih znanosti u Zagrebu koji nudi kolegije iz područja kulturnih politika unutar studija politologije (dr. sc. Sanjin Dragojević), dok se kulturološki pristup temi njeguje na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu (dr. sc. Andrea Zlatar), te na Odjelu za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci (dr. sc.Biljana Kašić).

Vrijedi istaknuti aktivistički kao i istraživački rad nezavisnog sektora u kulturi u području kulturnih politika. Multimedijalni klub 'mama' pokrenuo je 2000.-ih godina Policy Forum, NVO 'Drugo more' iz Rijeke tijekom 2003-2004 inicira rasprave o kulturnoj strategiji grada Rijeke (ur. Davor Mišković), dok Clubture Mreža organizira radionice i publicira zbornike na temu novih suradničkih praksi u civilnom kulturnom sektoru (ur. Dea Vidović, Emina Višnić).

Kompendij kulturnih politika i trendova u Europi

Kompendij (punog naziva Kompendij kulturnih politika i trendova u Europi - Compendium of Cultural Policies and Trends in Europe je informacijski i monitoring web-sistem mjera i instrumenata kulturnih politika, debata te kulturnih trendova u zemljama koje su uključene u projekt. Kompendij je zajednički projekt Vijeća Europe i instituta ERICarts - (Europski institut za komparativna kulturalna istraživanja), a ostvaruje se zajedničkim radom nezavisnih stručnjaka, nevladinih organizacija te vlada. Cilj ovog dugoročnog projekta je uključiti svih 50 zemalja koje surađuju u okvirima Europske kulturne konvencije - trenutačno baza podataka dostupna putem web stranice nudi podatke za 42 zemlje.

Struktura Kompendija reflektira prioritete označene od strane Vijeća Europe i njegovih zemalja-članica, kao i one zemalja-potpisnica Europske kulturne konvencije, a to su primarno promocija identiteta i kulturne raznolikosti, podrška kreativnosti i sudjelovanju u kulturnom životu. U sadržajnom smislu, svaki od priloga (tzv. profila) o pojedinoj zemlji radi se prema unaprijed zadanoj strukturi koja je ujednačena za sve priloge u kojima se nastoji osvrnuti na povijesni razvoj, te prikazati sadašnju strukturu, legislativno okruženje i trenutne rasprave o kulturnoj politici.

Hrvatsku dionicu ovog projekta izradio je 2001.godine tim suradnika u sastavu: prof. dr. sc. Vjeran Katunarić (koordinator), mr. sc. Sanjin Dragojević, mr. sc. Pavle Schramadei i mr. sc. Nina Obuljen. Od 2003.godine za ažuriranje profila zadužena je mr. sc. Nina Obuljen, a od 2008.godine pridružuju joj se dr. sc. Nada Švob-Đokić i dr. sc. Jaka Primorac.

Najnovija verzija priloga o hrvatskoj kulturnoj politici (na engleskom jeziku) dostupna je na adresi: http://www.culturalpolicies.net/web/croatia.php

Podatke u Kompendiju moguće je interaktivno pretraživati, a uz priloge o kulturnoj politici po zemljama, dostupan je niz komparativnih tablica o određenim indikatorima kulturne statistike, podatka o transverzalnim pitanjima kulturnih politika, te instrumenata monitoringa određenih mjera.

Kompendij teži postati interaktivnim oruđem koje se održava putem stalno rastuće mreže nacionalnih partnera, resornih ministarstava, stručnjaka za kulturne politike te istraživačkih institucija širom Europe. Taj cilj ostvaruje se sve više nadogradnjom postojeće on-line baze podataka, uključivanjem novih izvještaja o zemljama koje dosad još nisu bile zastupljene, odnosno ažurnim dopunama postojećih. Sve učestalije korištenje on-line resursa Kompendija govori o uspješnosti ovog koncepta i predstavlja model za slične projekte, pa je tako 2011.godine pod okriljem IFACCA-e pokrenut projekt svjetske baze kulturnih politika i trendova World CP.

11. ožujka 2011.

 dr. sc Jaka Primorac – www.culturenet.hr

HNB tečajna lista

23.10.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,606090
CHF CHF
1
6,472433
GBP GBP
1
8,370060
USD USD
1
6,357304
EUR EUR
1
7,505433
$ Odabir valute
= Odabir valute