LIBERALIZAM

Spektar - Politika

 

Globalna ekonomska kriza, koja je dovela i do opće recesije diljem svijeta, čini se da je ozbiljno uzdrmala i ne samo slabije razvijene nacionalne ekonomije, nego i one najrazvijenije, koje su se temeljile više ili manje na načelima liberalizma. Naravno, politički i ekonomski liberalizam iz svijeta Adama Smitha, Davida Ricarda, Barona de Montesquiea pa sve do Miltona Friedmana, u čistoj formi više nigdje i ne postoji, ali je posve nedvojbeno da je ta ideja i pokret, u posljednja dva stoljeća, bar materijalno, dovelo do neslućenog ekonomskog, tehnološkog i socijalnog razvitka posebice Europe, SAD i Japana. Prednosti političke demokracija i pluralizma, slobodnog tržišta, poštivanja ljudskih prava i slično pokazale su se puno većim od njihovih nedostataka, ali posljednjih godina sve je to dovedeno u pitanje. Na političkoj pozornici, stranke liberalne orijentacije više ili manje posve su marginalizirane i iznova smo svjedoci jačanja nacionalizma, državnog protekcionizma i konzervativizma diljem svijeta. Ima li nade za povratak liberalizma ostaje za vidjeti, a niže ćemo predstaviti njegov sadržaj, pa sami procijenite kolike su šanse za takvo što. /Bajro Sarić/

Liberalizam (lat. liberalis liber = slobodan, slobodarstvo, slobodoumlje) svjetonazor je koji zagovara smanjenje nadzora države i drugih političkih institucija nad individualnom slobodom pojedinca; politička doktrina koja zagovara demokratske oblike vlasti, političku toleranciju i postupne reforme političkih i društvenih institucija. U ekonomiji zagovara, tradicionalno, načelo laissez-fair, tj. nesputano djelovanje slobodnog tržišta i tržišnih zakonitosti te smanjenje prerogativa socijalističke države. Također, liberalizam je i politički pokret koji se zalaže za poštovanje ljudskih prava i liberalnih stečevina čovječanstva. Kao sustavna politička misao i praksa razvija se iz prosvjetiteljstva 17. i 18. stoljeća, osobito kroz djela Montesquieua, Rousseaua i dr., a politički je uobličen u ustavnim aktima kao što su američka Deklaracija o neovisnosti (1776.) i francuska Deklaracija o pravima čovjeka i građanina (1788.) Kao izraz građanskih revolucija, liberalizam je posebno osigurao razvitak tzv. liberalnog kapitalizma putem njegove zaštite liberalnom državom. Iako mu u težištu nisu bila socijalna pitanja, načelima jednakosti, pravičnosti i slobode liberalizam je snažno odredio razvitak demokracije uopće. Tako i radnički socijalni pokreti u principu ne istupaju protiv liberalnih načela, nego nastoje produbiti neke njihove sadržaje, npr. preobrazba liberalne države u državu blagostanja, ili socijalnu državu.

Industrijalizacija je praćena najgrubljim oblicima eksploatacije koji su se ogledali u dužini radnog vremena i visini nadnice. Kao odgovor na ovo pojavljuje se pokret sindikalizma, što je za posljedicu imalo pojavu tzv. radničkog zakonodavstva. Ključnu ulogu u inoviranju ustrojstva društvenih zajednica imale su ideje prosvjetiteljstva, kojima se odbacuju autoriteti u korist ideje ljudskih prava. Ideje o ljudskim pravima predstavljale su osnovu i za ekonomski i za politički liberalizam. Zajedničke odrednice liberalne koncepcije ekonomske politike su:

·     Bogatstvo društvene (državne) zajednice shvaća se kao masa roba i usluga kojima se zadovoljavaju potrebe u društvu;

·     Glavni izvor bogatstva je proces proizvodnje, a ekonomska moć iskazuje se narastanjem proizvodnih mogućnosti društva;

·     Motivacijski faktor narastanja bogatstva je interes pojedinca. Njegovo realiziranje u smislu pojedinačnog bogaćenja, istodobno uvećava i bogatstvo državne zajednice;

·     Glavni unutarnji čimbenik povećanja proizvodne moći je podjela rada, odnosno specijalizacija u ukupnoj strukturi ekonomije, kao i u okviru pojedinog područja poduzetništva;

·     Funkcionalni okvir ekonomije zasniva se na unutarnjem prirodnom poretku. Pojedinci, sudjelujući u procesu društvene reprodukcije uređuju i međusobne odnose zahvaljujući ekonomskim slobodama i tržištu kao osnovnom mehanizmu organiziranja i usmjeravanja tokova reprodukcije. Funkcionalnu odrednicu liberalizma najsažetije oslikava načelo “slobodna proizvodnja – slobodni promet”;

·     Uloga tržišta i ekonomskih sloboda značili su i odnose između država koji se zasnivaju na slobodnom prometu, uvećanje međunarodne razmjene, podjeli rada u međunarodnim okvirima itd.

·     Ekonomska ravnoteža u tokovima reprodukcije uspostavlja se sama po sebi, na osnovu Sayovog zakona (tržišta), prema kojem svaka pojedinačna ponuda automatski izaziva pojedinačnu tražnju, tako da su u globalnim okvirima agregati ponude i tražnje podudarni. Automatsko uravnoteženje ponude i tražnje jedino može poremetiti štednja, pa se poseban značaj pridavao pitanju kako bi se uštede bez ikakvih zastoja transferirali u investicije.

Liberalistički koncept imao je restriktivan stav prema sudjelovanju države u tokovima reprodukcije kako u odnosu na regulativne funkcije, tako i u pogledu operativnog angažmana. Kako tržišni mehanizam predstavlja dovoljan okvir za organiziranje i usmjeravanje tokova privređivanja, ekonomska uloga države svodi se na to da bude u funkciji ovog “prirodnog poretka”. U toj funkciji su pravne pretpostavke za pune ekonomske slobode kao što su: učinkovita  zaštita privatnog vlasništva, pravno reguliranje općih uvjeta za promet, sloboda ugovaranja, svojevrsna jamstva države za poslovne aranžmane, prinudno izvršenje ugovornih obveza itd. U pogledu ekonomskih funkcija u užem smislu, uloga države odnosi se na antimonopolno zakonodavstvo i stabilnost novca. Što se tiče financijskih aktivnosti države, treba istaći da su javni izdaci, odnosno funkcije države bili strogo ograničeni na unutarnju i vanjska sigurnost, pravni poredak i  financiranje javnih objekata i aktivnosti za koje privatni kapital nije zainteresiran (prometna, socijalna i sl. infrastruktura). Kako se javni izdaci shvaćaju kao “nužno zlo” jer su sa stajališta akumulacije neproduktivni, osnovni pristup financijskoj aktivnosti je kvantitativan, s temeljnim zahtjevom da javni rashodi budu što manji, po devizi “najbolje javne financije su najmanje javne financije”. U istoj ravni je i zahtjev da država svojom aktivnošću, uglavnom prilikom oporezivanja, što manje remeti učinke djelovanja tržišnih zakonitosti i da u ovom području treba poštivati tzv. mančestersko pravilo: “Ostavi ih onakve kakve si ih zatekao” (Leave them as you find them).

Liberalni koncept ekonomske politike zasniva se na 2 temeljna obilježja: neutralnost i cikličnost. Neutralnost znači da financijska i ukupna aktivnost države treba imati neutralno djelovanje u odnosu na tržište i ekonomske zakonitosti. Ekonomska aktivnost države svodi se samo na dopunu tržišta. Cikličnost se ogleda u tome da se ostvari tzv. paralelna aktivnost između privatne inicijative i državnog unošenja u tokove reprodukcije. To znači da ukoliko dođe do smanjenja ili zastoja privatne inicijative, država treba isto tako se ponašati u svojoj aktivnosti i obrnuto, zamah privatne aktivnosti u smislu povećanja proizvodnje i drugih oblika gospodarstva je znak za veći financijski udjel države i njene ukupne ekonomske uloge. Po liberalističkoj koncepciji smatralo se da udjel države (osim u ratnom stanju), nikako ne smije preći 15% domaćeg bruto proizvoda, odnosno nacionalnog dohotka, jer bi se time doveo u pitanje tzv. prirodni poredak. Koncept liberalne ekonomske politike u prvi plan stavlja instrumente i mjere fiskalne i monetarno-kreditne politike. U području fiskalne politike, to je pretpostavljalo nizak porezni pritisak, kako bi veća kupovna moć pojedinaca značila i produktivno angažiranje domaćeg bruto proizvoda, pojednostavnjena struktura oporezivanja, u kojoj se neposredni porezi (na dohodak i na imovinu) zasnivaju isključivo na proporcionalnim poreznim stopama radi osiguranja neutralnosti u odnosu na zakone tržišta i proračunska ravnoteža, kao zlatno pravilo, obzirom da i deficit i suficit znače odstupanje od osnovnih postulata financijske i ukupne aktivnosti države (neutralnost i cikličnost), uz jedini izuzetak u slučaju rata.

U području monetarne politike, karakteristične su slijedeće mjere i instrumenti: monetarna ravnoteža, što podrazumijeva uravnoteženost između ponude i potražnje za novcem; zlatni paritet valute, u funkciji stabilnosti novca i politike monetarne ravnoteže; diskontna stopa (instrument kojim središnja banka kreditiranjem poslovnih banaka uvećava njihov kreditni potencijal i time utječe na količinu novca u optjecaju). Za liberalni koncept karakteristično je da se diskontna stopa koristila samo u slučaju kada se štednja ne transferira u investicije u relativno kratkom razdoblju. U pogledu vanjske trgovine, pored stava o liberalizaciji, potrebno je istaći da su neke zemlje ipak koristile određene instrumente ekonomskog protekcionizma kako bi zaštitile domaću ekonomiju. Međutim, u odnosu na merkantilizam, primjena ovakvih mjera bila je znatno manjeg intenziteta. Mnoge analize i zakonitosti liberalne doktrine predstavljaju trajne vrijednosti ekonomske znanosti. Za sagledavanje doprinosa ekonomskoj teoriji, bitno je imati u vidu da je osnovni metodološki pristup liberalizma analiza odnosa u cjelini tokova reprodukcije, pri čemu se naglasak stavlja na iznalaženje i objašnjenje općih unutarnjih zakonitosti, umjesto normativnog pristupa gospodarstvu kao društvenom odnosu. To je značilo da težište aktivnosti države treba biti na potvrđivanju, a ne remećenju unutarnjih zakonitosti i “prirodnog reda stvari”, te da su odnosi i zakonitosti ekonomije univerzalnog karaktera. Za najveći broj suvremenih istraživanja i analiza tokova gospodarstva, karakteristično je da se kao pristupni model uzima tržišna privreda liberalnog tipa (bez elemenata državnog intervencionizma). Učinci liberalnog koncepta u području ekonomskog razvoja su također izuzetni. Osim što je za ovo razdoblje karakterističan naglašen ekonomski razvoj, liberalizam je predstavljao okvir i za potvrdu ekonomskih sloboda u uvjetima tržišnog gospodarstva, kao i za jačanje ljudskih prava i sloboda te drugih elemenata demokratskog političkog sustava.

 2009-07-12 

Prema: www.wikipedia.org

 

HNB tečajna lista

17.11.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,205324
CHF CHF
1
6,815049
GBP GBP
1
8,679919
USD USD
1
6,743963
EUR EUR
1
7,435219
$ Odabir valute
= Odabir valute