DUG I TEŽAK OPORAVAK

Spektar - Ekonomija

Ekonomska, ali i socijalna recesija, koja je svom "širinom i dubinom" zahvatila Hrvatsku postavile je goleme izazove pred aktualnu Vladu Jadranke Kosor, ali i da je neka druga, recimo Vlada lijevog centra, suočila bi se s istim i teško da bi našla rješenja koja istodobno donose i glasove birača. Naprosto, brzih i učinkovitih rješenja nema, kao i u ničemu drugome, ako se nešto negativno, odnosno u ovom slučaju ekonomske dubioze gomilaju godinama. Osobno se i ćudim ljubiteljima vlasti koliko su hrabri upustiti se u tu bitku s krajnje neizvjesnim ishodom. Ekonomisti, manje ili više stručni, uglavnom opisuju stanje i nude manje-više neprovediva rješenja, ne želeći se zamjeriti političarima. Evo jednog, moguće i zdravog antirecesijskog pristupa dr Vladimira Prevedena, kojega i osobno podržavam. /Bajro Sarić/

Sva međunarodna 'benchmarking' izvješća upozoravaju na isto: nema odlučnosti u provođenju nužnih reformi u javnoj administraciji i u liberalizaciji tržišta te stvaranju poslovnog okruženja otvorenog za investicije. Primjerice, izvješća o konkurentnosti zemalja Svjetskoga gospodarskog foruma pokazuju da Hrvatska nije napredovala od 2005., zadržavši 61. mjesto na ljestvici. Kao razlozi navedeni su neučinkovita Vladina birokracija, korupcija, porezni propisi i porezne stope te nedovoljno obrazovana radna snaga. Uz to hrvatske tvrtke zauzimaju još jedno tužno prvo mjesto: prema našoj međunarodnoj studiji na temu restrukturiranja samo 15 posto hrvatskih tvrtki redovito planira svoju likvidnost, što je najniži postotak u Srednjoistočnoj Europi.

Umjesto da inicira aktivnosti usmjerene na rast, Vlada previše vremena troši na pronalaženje novih zajmodavaca da bi otplatila dug uz još veće kamate. Postavlja se pitanje tko će državi dati dodatne zajmove ili obveznice nakon ljeta i pod kojim uvjetima. Naime, prema rezultatima kuće Dun&Bradstreet hrvatski kreditni rejting pao je na DB3d, što je najniži rang u segmentu blagog rizika, a kreditni rejting lokalne valute prema kući Standard&Poor's spustio se na dvije stube od toga da prijeđe u visokorizičnu kategoriju ('junk status').

Tvrtke su iscrpile svoje rezerve i posegnule za mjerom sniženja plaća zaposlenika, što je također neuobičajen potez u razvijenim zemljama Zapadne Europe jer znatno utječe na motivaciju zaposlenika, na rezultate i dobit kompanije. Nelikvidnost i plaćanje kompenzacijom u hrvatskom gospodarstvu postali su posve normalne pojave, što nas još više udaljava od suvremenog načina poslovanja.

Naša turistička industrija, koja i u dobrim vremenima teško održava granicu profitabilnosti i 15 je posto našeg BDP-a, zabilježila je pad dolaska turista od devet posto izvan sezone u 2009. (od siječnja do svibnja 2009. prema resornom ministarstvu). Nastavi li se taj trend, to će značiti manjak prihoda od 4,3 milijarde kuna u 2009. Nažalost, sve češće iskusni menadžeri izjavljuju: 'Pričekajmo do ljeta da vidimo kakva će biti situacija.' Takav nas način razmišljanja vodi u propast, jer i menadžeri bi trebali aktivno promišljati i na vrijeme predlagati moguće scenarije i mjere za što uspješnije prevladavanje krize.

Kad je riječ o izvozu, domaći gospodarstvenici trebali bi trenutačnu situaciju iskoristiti za poboljšanje svog poslovanja prema mjerilima najboljih međunarodnih tvrtki iz istog područja. Također bi trebali težiti povećanju razine inovacija i produktivnosti radi povećanja izvoza robe i usluga.

Osim toga, kuna je pod velikim pritiskom, koji postaje sve veći. Kad se zbroji sve navedeno, postavlja se pitanje koliko će tijekom jeseni i zime izgubiti na svojoj vrijednosti i koliko Hrvatska narodna banka može potrošiti iz svojih rezervi da bi ublažila taj pad.

Donositelji odluka u Hrvatskoj, uključujući Vladu, moraju shvatiti ozbiljnost situacije u kojoj jesmo i iskoristiti aktualan vanjski pritisak na tržište kao motivaciju za restrukturiranje. Kratkoročna je mjera nužnost drastičnog smanjenja troškova. Nažalost, mnoge državne tvrtke ne razlikuju tekuće troškove i investicije i vjeruju da smanjujući investicije smanjuju troškove. Broj zaposlenih u javnoj administraciji mora se znatno smanjiti, a subvencije industrijama koje su proteklih godina bilježile gubitak treba ukinuti. Vlada mora odrediti vodeće nacionalne industrije, primjerice zelene tehnologije, i u njih trajno ulagati. Državne tvrtke treba temeljito restrukturirati tako da se provedu strukturne mjere i smanji obujam poslovanja na zdravu jezgru koja odgovara tržišnim mogućnostima. Tvrtke gubitaši trebaju objaviti stečaj da ne bi svoje partnere, dobavljače i klijente također uvukle u probleme u poslovanju. Zbog toga banke moraju profesionalizirati interni posao u rizičnim odjelima, vlasnici moraju hrabro djelovati, a Vlada mora promijeniti aktualne zakone koji bi podupirali te procese. Posljednje, ali ne i najmanje važno, građani moraju drastično smanjiti svoje izdatke, jer su Hrvati, prema studiji 'Unicredit Group CEE Research Network' zaduženi u iznosu od 23,5 posto BDP-a (osobni zajmovi, financiranje automobila, prekoračenje i revolving kreditne kartice).

Imajući na umu sve navedeno, Vlada, ali i svi gospodarstvenici, treba što prije donijeti neodgodive odluke i dosljedno ih provesti da bi Hrvatska napokon konkurentno napredovala.

27. srpnja 2009.

vladimir prevedan, www.liderpress.hr

HNB tečajna lista

18.09.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,197879
CHF CHF
1
6,744301
GBP GBP
1
8,318959
USD USD
1
6,707571
EUR EUR
1
7,389731
$ Odabir valute
= Odabir valute