ZAŠTO REVIZIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA?


bajrosaric

BAJRO SARIĆ mag.oec.

U hrvatskoj gospodarskoj /poduzetničkoj/ praksi revizija financijskih izvještaja se još uvijek smatra kao jedan posve nepotreban, i ne samo financijski /troškovni/ teret i mnogi se i menadžeri, ali i poduzetnici /nije isto jedno i drugo/ pitaju zbog čega je revizija uopće potrebna, koja joj je svrha i kakve oni koristi uopće imaju od revizije. U ovome je članku riječ samo o reviziji financijskih izvještaja poduzetnika /račun dobitka i gubitka, bilanca, izvještaj o novčanom toku i izvještaj o promjenama kapitala/, koji provode, bar bi tako zakonski trebalo biti, neovisni eksterni /vanjski/ revizori. Dakle u ovakvom poimanju revizija je postupak ispitivanja sa završnim mišljenjem o istinitosti i objektivnosti financijskih izvještaja poduzetnika u određenom obračunskom razdoblju. Svi nalazi revizora moraju se temeljiti na objektivnim dokazima, odnosno knjigovodstvenim ispravama, ugovorima, procjenama i sl. i usporedivi s odgovarajućim kriterijima, najčešće standardima financijskog izvještavanja. Ali, time još uvijek nismo daleko odmakli u objašnjenju pojma i svrhe revizije u tržišnoj ekonomiji.

Najbolje je to objasniti praktičnim primjerima. Rezultat poslovanja, odnosno dobitak ili gubitak, koji se iskazuje kroz račun dobitka i gubitka istinit je i objektivan kad su priznati, odnosno knjiženi prihodi od kojih će buduće ekonomske koristi ulaziti kod poduzetnika i kada se koristi mogu pouzdano izmjeriti i priznati, odnosno knjiženi rashodi zbog kojih će doći do smanjenja budućih ekonomskih koristi ili povećanja obveza ili smanjenja imovine. Ako se recimo nerealno poveća vrijednost zaliha nedovršene proizvodnje u odnosu na ranije obračunsko razdoblje, odnosno ako je tržišna vrijednost tih zaliha manja u odnosu na priznatu, odnosno knjiženju, rezultat poslovanja u takvom slučaju neće biti istinit i objektivan. Jednako tako, financijski položaj poduzetnika nije istinit i objektivan, ako su primjerice potraživanja od kupaca precijenjena, odnosno ako su realno manje naplativa, što naravno vrijedi i za zalihe i ostale račune bilančne aktive. Osim u računu dobitka i gubitka i bilanci, neistinita i neobjektivna iskazivanja moguća su i u izvještaju o novčanom toku, osobito po tzv. indirektnoj metodi.

Nakon stručnog i temeljitog ispitivanja spomenutih financijskih izvještaja, revizor sastavlja cjelovito izvješće s jasnim mišljenjem, pri čemu su moguća četiri slučaja:

· Pozitivno mišljenje, prema kojemu financijski izvještaji pružaju istinit i objektivan prikaz financijskog položaja poduzetnika na određeni datum /najčešće 31. prosinca odnosne godine/, rezultate poslovanja i novčane tokove, najčešće za cijelu, odnosnu godinu i sukladni su s nacionalnim ili međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

· Mišljenje s rezervom, kada nije posve jasna, odnosno upitna je istinitost i objektivnost nekog računa ili poslovnog događaja u financijskim izvještajima ili postoje određene nesuglasice revizora i menadžmenta, ili čak ograničavanja rada revizora.

· Suzdržanost od mišljenja, koje se izražava kada revizor ima tolika ograničanja u postupku ispitivanja istinitosti i objektivnosti financijskih izvještaja, da nije u mogućnosti iskazati ni pozitivno ni negativno ni mišljenje s rezervom i

· Negativno mišljenje, prema kojemu financijski izvještaji ne pružaju istinit i objektivan prikaz financijskog položaja poduzetnika na određeni datum /najčešće 31. prosinca odnosne godine/, rezultate poslovanja i novčane tokove, najčešće za cijelu, odnosnu godinu i nisu sukladni s nacionalnim ili međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

Prije svih, istiniti i objektivni financijski izvještaji od najveće su važnosti za samog vlasnika kapitala, odnosno jamče mu zaštitu kapitala, a što neovisni, eksterni i ovlašteni revizor mora provjeriti. Vlasnik kapitala ili poduzetnik, ako izuzmemo neke ekscentrične ili lukrativne primjere, čega također ima, ulaže svoj kapital u neki poduzetnički pothvat ili posao da bi ga oplodio, povećao i dalje se razvijao. Ali, nisu samo vlasnici kapitala zainteresirani za iskazivanje istinitog i objektivnog rezultata poslovanja, financijskog položaja i novčanih tokova, to je iznimne važnosti i za druge ulagače, banke, vjerovnike, ali i državu i lokalnu zajednicu. Ono što je danas glavni izvor nesporazuma i čestog shvaćanja da je revizija još jedan nepotreban namet, odnosno trošak za poduzetnika, bar u hrvatskim prilikama, to je nerazdvojenost funkcije vlasništva od funkcije upravljanja. U dosta slučajeva vlasnik kapitala ujedno je i menadžer, iako oni i ne moraju imati iste poslovne ciljeve, čak su možda i suprotni. S razvojem tržišne ekonomije i njezinih institucija, nesumnjivo je da će i uloga i razumijevanje revizije biti sve veća, ali time će se povećavati i potreba za neovisnošću, stručnošću i odgovornošću revizora.

Prema Borisu Tušeku i Lajošu Žageru, revizija financijskih izvještaja od koristi je za:

· vlasnike kapitala, odnosno poduzetnike /zaštita interesa vlasnika kapitala/.

· menadžment /realne i objektivne informacije za upravljanje, odgovornost menadžmenta za financijske izvještaje/,

· sadašnje i potencijalne kreditore i ulagače /ocjena opravdanosti ulaganja u neki pothvat, tj. neko poduzeće, smanjenje rizika ulaganja/,

· poslovne partnere /ocjena boniteta/,

· državu, tj. vladu i vladine institucije /odgovarajuća provedba gospodarske politike, alokacija kapitala na najefikasniji način, odgovarajuća provedba fiskalne politike/,

· društvo kao cjelinu, tj. javnost /zaštita interesa sitnih dioničara, financijski izvještaji su javni dokumenti, sloboda raspolaganja informacijama itd./.[1]

Držim da je neupitna potreba revizije financijskih izvještaja i to svakogodišnja, s obzirom na iznimno dinamična obilježja poslovnog i tržišnog okruženja i takorekuć dnevne promjene koje bitno utječu na rezultat poslovanja, financijski položaj i novčani tok poduzetnika. Osobito to vrijedi za poduzetnike, odnosno korporacije koje kotiraju na burzi, ali i one druge koje su zanimljive ulagačima i imaju značajan razvojni potencijal.

Sukladno svemu iznesenom, neupitna je potreba i važnost revizije financijskih izvještaja u uređenim i razvijenim tržišnim ekonomijama, prije svega za vlasnika kapitala, ali i menadžment, ulagače, banke, poslovne partnere, državu i javnost. Od neovisnog, stručnog i odgovornog revizora potvrđena istinitost i objektivnost financijskih izvještaja čini poduzetnika vjerodostojnim, ozbiljnim i pouzdanim tržišnim subjektom i u krajnjem omogućujemo mu na dulji rok konkurentno i profitabilno poslovanje. Ukoliko te istinosti i objektivnosti nema ili je možda revizoru nametnuta, to je samozavaranje, s možebitno kratkoročnim pozitivnim učincima, ali i na nešto duži rok to je siguran put u propast. Na nestabilnim temeljima ne može se nešto kvalitetnoga izgraditi, pa tako i u poduzetništvu.



[1] Tušek, B., Žager, L.: REVIZIJA, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb 2007., str. 52-53.

HNB tečajna lista

21.10.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,150423
CHF CHF
1
6,761663
GBP GBP
1
8,618006
USD USD
1
6,681471
EUR EUR
1
7,436477
$ Odabir valute
= Odabir valute