ŠTO JE ZAPRAVO HOLDING?


bajro sari

BAJRO SARIĆ, dipl. oec

Certified European Union Sarbanes Oxley Expert /CEUSOE/

 

U ovoj sekciji nisam planirao razmotriti temu holding društava i uopće pravne oblike poduzetništva, jer i nisam s tom problematikom na "ti". Ali, nakana novih gradskih vlasti Dubrovnika da već s početkom iduće /2010./ godine utemelje, kako sam čuo komunalni holding, pokrenula me da ipak obradim tu temu, ali i ukažem, koliko mi stručna znanja dosežu, na krajnju ekonomsku, pa čak i političku problematičnost te ideje. Naime, čini se da Grad Dubrovnik kani sedam postojećih komunalnih društava /Libertas Dubrovnik d.o.o., Vodovod Dubrovnik d.o.o., Čistoća d.o.o., Boninovo d.o.o.,Sanitat Dubrovnik d.o.o., Vrtlar d.o.o. i Domouprava Dubrovnik d.o.o./ objediniti u jedinstveno komunalno društvo s ograničenom odgovornošću, s jednim transakcijskim računom, matičnim brojem subjekta i poreznim brojem. U takvom "pothvatu", sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, primjenjuju se odredbe o pripajanju - postojećih gradskih komunalnih društava /d.o.o./ u jedinstveno komunalno društvo /opet d.o.o./. Postojeća komunalna d.o.o. postali bi pogoni, bez pravnog subjektiviteta i poslovne samostalnosti slično Zagrebačkom holdingu d.o.o. Uzgred, naziv Zagrebački holding d.o.o. pogrešan je jer tu nije riječ o holdingu, kao što ne može biti riječ o holdingu ni u dubrovačkom slučaju i taj je pred raspadom. Jer, prema Rječniku marketinga /"Masmedia", Zagreb, 1993./:

"Holding društvo (engl. holding company, njem. Holding Dachgesellschaft) je pravni subjekt koji drži ili trajno sudjeluje u vlasništvu drugih, pravno samostalnih, poduzeća. Kada društvo isključivo posluje dolaženjem u posjed i sudjelovanjem u vlasništvu i upravljanju drugih poduzeća, riječ je o čistom holding društvu. Ako društvo ima i druge djelatnosti, to je mješovito holding društvo. Ako je cilj holding društva vlasništvo industrijskog karaktera, riječ je o industrijskom holding društvu. Međutim, ako je holding društvu cilj samo ulaganje sredstava, tu je riječ o financijskom holding društvu. To su, zapravo, društva koja svojim temeljnim kapitalom sudjeluju u temeljnom kapitalu drugog društva, koje opet može sudjelovati dijelom svoje aktive u temeljnom kapitalu trećih društava, itd. Na taj način holding društvo ima utjecaj na poslovanje svih tih društava (sestrinska društva, društva-kćeri, društva-unuke) koja su pravno samostalna, ali ekonomski zavisna od holdinga. Tako se oblikuju mreže od nekoliko desetaka (u nekim slučajevima i više od stotinu) poduzeća koje kontrolira jedna interesna grupa. U međunarodnom marketingu takve se mreže nazivaju grupe poduzeća (grupe društava). Najpoznatije grupe u svijetu su: Rockefeller, Mellon, Hanna-Cleveland, Rotschild, Schneider, Krupp...

Matično poduzeće u grupi (engl. parent company) može biti društvo s ograničenom odgovornosti ili komanditno društvo s dionicama. Međutim, uobičajeno je u svijetu da matično poduzeće u grupi bude dioničko društvo ili  holdinško društvo

1. U širem značenju društvo koje je u druga društva uložilo svoj kapital, tako da drži sve ili većinu dionica (odnosno udjela) tih društava, što mu omogućava da upravlja njima i stječe dobitak nastao njihovim poslovanjem (proporcionalno visini svoga udjela u tim društvima);

2. U užem značenju društvo čija se temeljna poslovna djelatnost sastoji u osnivanju, financiranju i upravljanju drugim društvima. Sjedište je takvih holdinških društava redovito u tzv. poreznim oazama, tj. državama (npr. Lihtenštajn, Luksemburg, Nizozemski Antili itd.) koje im pružaju porezne olakšice koje se sastoje u potpunom oslobađanju od plaćanja poreza, odnosno minimiziranju pojedinih poreznih stopa. Temeljni je uvjet za stjecanje poreznih olakšica da se ta društva ne bave bilo kakvom drugom djelatnošću osim navedenih, te što je često slučaj da ne stječu prihod poslovanjem u zemlji u kojoj im je sjedište, već jedino poslovanjem u inozemstvu;

3. U poslovnim financijama izraz označava društvo koje je osnovano sa svrhom investiranja u vrijednosne papire drugih društava i održavanja nadzora nad tim društvima."

Baveći se i više od dva desetljeća problematikom poslovanja spomenutih dubrovačkih komunalnih društava valja priznati da sva ona s ekonomske i financijske točke gledišta, dakle rezultata poslovanja i financijskog položaja nikad nisu imali većih problema koji bi doveli u pitanje bilo koji segment komunalnog sustava Grada Dubrovnika. Veće zamjerke ne mogu se uputiti i onima koji su ih vodili. Koliko je takva ocjena posljedica njihovog objektivno monopolnog položaja, trebalo bi posebice analizirati. Ali treba reći i to da je Dubrovnik relativno mali grad za ekonomski održiv razvijeni komunalni sustav i da ga je uistinu vrlo teško financirati samo iz cijene komunalnih usluga, pa i subvencionirati iz gradskog proračuna, koji, uzgred rečeno već dovodi u pitanje i postojeću razinu komunalnog standarda. Ipak, visok komunalni standard potreban je ne samo pučanstvu Grada Dubrovnika, nego je i iznimno važan za kulturni i turistički prosperitet. Naravno, trebalo bi ga još i poboljšati u svim sastavnicama, za što su potrebna i nova ulaganja koja nije moguće financirati iz vlastitih izvora komunalnih društava, kako god se ona pravno i poslovno oblikovala.

Ali, oni koji su pokretači te ideje /ne tako davno to se zvala fuzija/ grdno se varaju da će se poboljšanje kakvoće komunalnih usluga i profitabilnost objedinjavanjem sada samostalnih komunalnih društava povećati, kako se to već pokazuje kod Zagrebačkog holdinga d.o.o. koji je pred bankrotom. Svakom preoblikovanju sustava komunalnih društava mora prethoditi stručna i vjerodostojna analiza uzroka, učinaka i posljedica, s barem okvirnim proračunima rezultata poslovanja, financijskog položaja i novčanog toka na rok od najmanje pet godina. Ako se na kraju izvede zaključak, pučki rečeno, da se prelijeva iz šupljeg u prazno ili "što se dobiva na mostu, gubi se na ćupriji" mora se odmah odustati. Odustati treba ako se i procjene neki ukupni dobitci koji nisu adekvatni uloženim resursima, odnosno energiji i ako je posljedica toga lošija kakvoća komunalnih usluga od postojeće.

Razlozi koji bi mogli ići u prilog jedinstvenom komunalnom društvu u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika su:

  • smanjenje troškova poslovanja - /drastično smanjenje broja zaposlenih u takozvanim zajedničkim službama – računovodstvo, financije, opći i administrativni poslovi, tekuće održavanje nekretnina, opreme, racionalizacija poslovnih funkcija, jedinstvena nabava i sl./
  • učinkovitije upravljanje nekretninama i
  • učinkovitije upravljanje poslovnim financijama.

Razlozi koji  su "kontra" jedinstvenog komunalnog društva u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika su:

  • diskontinuitet u poslovnoj i razvojnoj politici, organizaciji i metodama rada koji se može negativno odraziti na kakvoću komunalnih usluga
  • gubljenje tradicionalno prepoznatljivog poslovnog i pravnog subjektiviteta postojećih komunalnih društava i njihovo svođenje na rogobatni izraz - pogon
  • razvodnjavanje odgovornosti za kakvoću komunalnih usluga i slabljenje prednosti koje je specijalizacija po djelatnostima unutar jednog pravnog subjekta dosad imala
  • rasipanje energije i golemi troškovi neizbježnog restrukturiranja i prilagodbe na nove uvjete
  • slabljenje radne motivacije, unutarnji konflikti i otvaranje novih političkih igara i
  • nemogućnost uspostave jedinstvenog informatičkog sustava zbog posebnosti brojnih djelatnosti unutar jedinstvenog komunalnog društva.
Mišljenja sam da su razlozi "kontra" objedinjavanja jedinstvenog komunalnog društva u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika znatno uvjerljiviji od onih "za", ponavljam s ekonomske točke motrišta. U postojećim komunalnim društvima trebalo bi preispitati dosadašnje dobre i loše strane u poslovnim i razvojnim politikama, provesti restrukturiranje tamo gdje je to potrebno i ne "čačkati mečku" tamo gdje stvari funkcioniraju. Posebice bi trebalo raditi na inovacijama u vizualnom identitetu i uopće marketingu svakog komunalnog društva, poboljšanju informacijskog sustava i motivaciji zaposlenika. Naprosto, suludo je raditi tako radikalne promjene s krajnje neizvjesnim učincima samo zato što je tamo netko obećao promjene, u ovom slučaju ispada samo radi promjena. Svi bi se novi vlastodršci trebali jednom zauvijek kloniti navike i prakse da svijet počinje od njih i da njihovi prethodnici nisu imali pojma. Pogubna je svaka politizacija i revanšizmi u tako važnim djelatnostima kao što su komunalne usluge, jer kao što se zna biti politički podoban i imati kakav-takav demokratski legitimitet ne znači biti i stručan tamo gdje je stručnost važna iznad svega.

Zaključujem i predlažem, možda iznenađujuće za one koji nisu dovoljno upoznati, da se ipak osnuje holding društvo s ograničenom odgovornošću u vlasništvu Grada Dubrovnika točno kako je gore opisano, da se pođe od njegove suštine i njegovih funkcija, a čija će jedina imovina biti udjeli Grada Dubrovnika i ostalih jedinica lokalne samouprave u postojećim komunalnim društvima koja bi i dalje posve zadržala postojeći pravni i poslovni subjektivitet, naravno i potpunu odgovornost za povjerene poslove. U takvom holdingu koordinirale bi se i usklađivale financijske, investicijske i razvojne politike komunalnih društava kojima je vlasnik, cjelokupan postupak osnivanja bio bi kratkotrajan i na kraju ukupni troškovi takvog modela restrukturiranja bili bi minimalni, a i možebitne opasnosti od financijskih rizika također.



HNB tečajna lista

22.10.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,135315
CHF CHF
1
6,762790
GBP GBP
1
8,652092
USD USD
1
6,661057
EUR EUR
1
7,439069
$ Odabir valute
= Odabir valute