TRŽIŠTE VS DRŽAVA

Spektar - Ekonomija

libetat

Stalni izvor stručnih prijepora, ali i ekonomske prakse je odnos između tržišta i države. Kao što se zna, zagovornici potpuno slobodnog tržište, bez ikakvog utjecaja države na tokove roba, rada i kapitala su liberali, nasuprot etatistima, koji su najčešće bili komunisti, a kasnije socijalisti. Ali, bez zavaravanja, moguć je i državni kapitalizam, a može se ustvrditi da je, barem u obliku nekakvog hibrida, trajno obilježje neovisne hrvatske države i makroekonomske politike. Liberalističke koncepcije, može se tvrditi već su predmetom političke i ekonomske povijesti i u suvremenim uvjetima nije moguća njihova rehabilitacije. U svijetu ekonomske zbilje, potvrđeno je, iluzija je da se ravnoteža i optimalan razvitak može ostvariti u uvjetima potpuno slobodnog tržišta i samo je pitanje, što je poprište stalnih političkih borbi, u kojoj je mjeri državi dopustivo da se "petlja" u ekonomiju i poduzetništvo. Ali, posve je sigurno, pretjeran politički utjecaj države na ekonomske tokove sputava poduzetničku inicijativu, slabi kreativnu i radnu motivaciju i u takvom slučaju prevladavaju mjerila političke, a ne stručne podobnosti u tako važnom pitanju kao što je ekonomija. Zanimljiv članak na tu temu niže je predočen. /Bajro Sarić/

Ova stranica je namjenjena predstaviti knjigu i dokumentarac The Commanding Heights – The battle for the World Economy Daniel Yergin i Joseph Stanislaw.

Za Yergina ste vjerojatno čuli. Napisao je ne samo knjigu već samu povijest naftne industrije u knjizi The Prize i za nju dobio Pulitzerovu nagradu. Knjiga od gotovo 900 stranica s 20 stranica bibliografije je povijesni autoritet za razvoj naftne industriju i široko se citira u gotovo svakom većem i dubljem članku i radu povezanom s naftnim događajima i kompanijama.

No, nazad našoj “glavnoj” knjizi i dokumentarcu. Slično je i s ovom knjigom, gotovo pa autoritet, no i ako nije definitivno jest knjiga koja je “trebala biti napisana” kako kaže The Economist. Odlučio sam ovo objaviti kao page a ne samo kao post jer ima trajnu vrijednost i zato jer je dokumentarac dostupan na internetu, besplatno (i legalno.) Pronaći i naravno obavezno pogledati ga možete u trajanju od nekih 6 sati, podjeljen na 3 epizode koje su potom podjeljena na manja poglavlja. Znači možete gledati pola sata, a možete i čitavu epizodu od 2 sata, određena poglavlja nasumce, kao i maraton od 6 sati. Sumnjam da će biti baš takvih hardcore entuzijast za jedan dokumentarac o ekonomiji. No moglo bi, jer tema ipak nije suhoparna i puna je ezoteričnih formula. Čak nasuprot! Dokumentarac i knjiga, koji je već postala obvezno čitanje na nekim sveučilištima, daju živu i svježu priču o političkoj i ekonomskoj sudbini i prošlosti svijeta.

O čemu se radi? Kao što naslov kaže o borbi za svjetsku ekonomiju i njen poredak kroz zadnjih 60 godina, odnosno od kraja WW II, pa čak i WW I. Borbi za njen bolji, pravilniji smjer, bitki ideja i njihovoj snazi, nekad znanstveno legitimnoj, nekad samo o populizmu. Zapravo to je borba protiv populizma i utopizma kroz centralno planiranje. Priča je to o začecima i padu globalizacije, dominantnih ekonomskih teorija, ekonomskom razvoju i međunarodnoj trgovini – kako uvod u prvi dio, Bitka Ideja, kaže “Globalna ekonomija, energizirana tehnološkim promjenama i besprimjernim protokom ljudi i novca, kolapsira na tragu terorističkog napada …. Godina je 1914.”

Priča je to o bitki misli dviju osoba, čije su ideje izronile kao dominantne sve do današnjih dana, iako se bitka već smatra dobivenom od jedne strane. (Koje, vidite sami) Jedan je dobro poznati, ponekad prozivan ocem makroekonomije i državnog intervencionizma, Englez John Maynard Keynes s Cambridgea. Drugi, Friedrich von Hayek, dolazi iz razorene Austrije, s idejama o slobodi pojedinca od državnih okova i centralnog planiranja. Emigrira prvo na London School of Economics, a potom u Chicago gdje će se pisati nove teorije i prakse na starim osnovnim idejama.

Nasuprot njima dvojici, stoje fašizam i komunizam čiji uspjeh je (djelimice) posljedica Velike Depresije, sve dok ne propadnu. “Više od pola stoljeća bitka ideja će se voditi. Od totalitarnog socijalističkog sistema do fašističke države, od nezavisnih zemalja svjeta u razvoju do izmješanih ekonomija Europe i reguliranog kapitalizma Amerike, državno planiranje će postepeno preuzeti vladajuće visine.” Sve do 1970tih keynezianizam stoji na vrhu kao apsolutno dominantna ekonomska politika. Ali ‘70te su bile godine naftnog šoka, inflacija, nezaposlenosti, recesija – stagflacije. Ekonomski kurs se treba mijenjati suprotno od Keynesovog državnog intervencionizma – često izrabljivanog od političara ljevice kao opravdanje za socijalističku politiku. Milton Friedman i Chicago Škola ekonomije stupaju na scenu i bilanca (ravnoteža) moći između države i tržišta se mijenja.

No što su to zapravo “vladajuće visine” ili “zapovjedne”? (nema baš lijepog prijevoda izraza “Commanding Heights“) Riječima autora to su dominantna poduzeća i industrije (čelik, energija, ugljen, željeznice, telekomunikacije itd.) koje formiraju visoke ekonomske osnove u zemljama diljem svijeta. Izraz je prvi put, navodno, upotrijebio Lenjin, u svojem pretposljednjem govoru, 1922. 1921. je bila godina ekonomskog kraha u mladom SSSRu i Lenjin je pokrenuo Novu ekonomsku politiku kojom se dopuštala mala trgovina i privatna agrikultura, temeljac demokracije i tržišta. Nova politika je omogućavala da tržište djelomice funkcionira, ali već militantno nastrojeni komunisti su napadali Lenjina da “radi kompromis s kapitalizmom i prodaje revoluciju,” principe boljševizma i marksizma. Lenjin je branio program, svoje kritičare nazivao glupim i deklarirao da iako će to malo tržište funkcionirati “država će kontrolirati commanding heights, najvažnije elemente ekonomije. Boljševizam, država će kontrolirati željeznicu, ugljen, čelik, tešku industriju …. visine ekonomije.” (Yergin) I bez termina, cilj je bio jasan – potpuna državna kontrola “strateških” dijelova nacionalne ekonomije. Godinu dana kasnije Lenjin je bio mrtav, a Staljin je preuzeo vlast. Pokrenuo je masovnu kolektivizaciju i uveo centralno planiranje svih dijelova i aspekata ekonomije. Za manje od 30 godina, 1/3 svijeta je živjela pod tim ekonomskim principima….državi vladaru.

Bitka koja se vodila od onda do 1990tih i još se vodi u nekim zemljama u određenim oblicima, kao primjerice u Hrvatskoj koja nema ideju kako pomješati funkciju tržišta i države je oko pitanja tko će kontrolirati te visine, tu industriju? Država ili Tržište? Hoće li 21. stoljeće biti stoljeće tržišta, globalizacije i prosperiteta ili države, izolacije i nazadovanja? Koliko to možda čudno zvučalo, pitanje još nije riješeno. Iako je SSSR propao, komunizam u Istočnoj Europi isto tako, Kina je napustila komunistički model ekonomije, debata i sentimenti oko pitanja još ne prestaju. Globalizacija je svugdje oko nas, ali i opasnosti koje bi je mogle ponovo srušiti (terorizam, protekcionizam, anti-free trade, financijska neravnoteža) su isto svugdje oko nas. Doha pregovori ne napreduju, već stagniraju pod težinom velikih zahtjeva i jedne i druge strane. Valute se još manipuliraju radi brze zarade, bez obzira na moguće eksplozivne posljedice za svjetsku ekonomiju.

No danas se ne radi samo o kontroli tih visina, teških industrija nego čitavih ekonomija i time globalizacije. Hoće li biti u rukama slobodnih pojedinaca, potrošača, poduzetnika …ili … u rukama države, regulative, birokracije i njihovih interesa? Da, kao što većina vas razumije, težište je prebačeno na tržište kao glavnog organizatora gospodarstva, ali taj pomak ne znači da je došao kraj države. “U mnogo zemalja, država i dalje nastavlja trošiti velike dijelove nacionalnog prihoda, svake godine kao i one prošle….država i dalje ostaje zadnje utočište za mnoštvo društvenih zahtjeva.” (Yergin) Zvuči poznato? Podnaslov knjizi i dokumentarcu može biti i Bitka Između Države i Tržišta koja Preoblikuje Moderni Svijet.

Uz sam dokumentarac na siteu se nalazi mnoštvo dodatnog obrazovnog, interaktivnog sadržaja u flashu, (interaktivni povijesni atlas svjetske ekonomije npr.) intervjua i transkripata, biografija, eseja i video eseja. Uz atlas možete pregledati interaktivne povijesne analize najvećih, najvažnijih država u globalnoj ekonomiji. Reportaže sadrže više kategorija i ekonomskih indikatora te se protežu sa podacima od 1910. do danas.

Akteri priče kreću se od samih vrhova politike i ekonomske znanosti. Predsjednici Amerike, Nixon (kao veliki konzervativac je zaprepašćujuće izjavio da je keynezijanac), Reagan i Clinton, Churchilla, britanskih socijalista, i Maggie Thatcher, Indijskog Gandhia i Nehrua kao osnivatelja Indijskog “raja dozvola”, Mao Zedonga i njegovih katastrofalnih revolucija, kao i njegova suprotnost Deng Xiaoping koje je postavio Kinu na današnji put prema prosperitetu i još mnogi drugi iz Jugoistočne Azije. Posebna priča je i o Japanskom čudu a potom “izgubljenom desetljeću” (koje i danas jedva da je gotovo), pa potom Latinske Amerike koja je i danas u sličnoj, malo boljoj situaciji, izuzev Čilea sa svojim Chicago Boysima; Sovjetskih vođa, Staljina i Gorbacheva do Poljske revolucije Walese i Gaidara. Od eminentnih ekonomskih arhitekata u priči su svi, Smith, Marx, Mises, Schumpeter, Hayek, Friedman, Becker, Stigler, de Soto, Sachs, Fischera itd…. Posebni dio dokumentarca zauzima danas rock star ekonomist Jeffrey Sachs sa svojim intervencijama i “šok terapijama” u Boliviji, Poljskoj i Rusiji.

Nadalje, ljudske protagoniste možemo podijeliti i po kategorijama zanimanja. Tu su aktivisti i antiglobalisti poput Naomi Klein (u odgovoru demokratskom Predsjedniku Tanzanije kaže da ona ne govori za siromašne svijeta, ali ne govori ni on…), Clive Crook editor The Economista, James Wolfensohn bivši predsjednik Svjetske banke, Paul Volcker iz Američkog Fed-a koji je slomio leđa inflaciji u 80tim, itd.

Sve u svemu, dokumentarac, a knjiga još i više je neprocienjiv tour-de-force ekonomske povijesti 20. stoljeća, pogotovo za ekonomske laike s ipak velikim interesom. A svi bi trebali biti zainteresirani za ovakve teme, jer na kraju dana ipak se radi o nama. Pošto je kod nas bitka ideja oko ekonomije i tko će je više kontrolirati, ta ključna bitka, tek sada ozbiljno započela budimo makar što bolje informirani i sposobni staviti događaje kod nas u jednu veliku sliku, u kontekst svjetskih događaja i ekonomije. Nadam se da će vam se svidjeti.

14.11.2009.

www.cronomy.org/trziste-vs-drzava_cronomy

 

HNB tečajna lista

18.09.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,197879
CHF CHF
1
6,744301
GBP GBP
1
8,318959
USD USD
1
6,707571
EUR EUR
1
7,389731
$ Odabir valute
= Odabir valute