DIONICA /NI/JE VRIJEDNOSNICA


bajrosaric

BAJRO SARIĆ, mag. oec.

Puno je nesporazuma, pa i neznanja što se dionica tiče. Razumljivo, nalazimo se u tzv. tranzicijskom ili prijelaznom razdoblju, s još uvijek nerazvijenim tržišnim ustanovama, poput tržišta kapitala, roba i rada. Naša su “posebnost” i brojne prepreke koje se djelovanju tržišta postavljaju, od raznih interesnih skupina, korupcije do “mentalnog” nasljeđa. Tržište je i utakmica, a mnogi i ne bi rado u njoj sudjelovali, ako se već ne mora. Otuda i jagma za radnim mjestima u državnim ili javnim poduzećima, službama, ustanovama i sl. Potvrđuje se da bi mnogi one ustavne odrednice o ekonomskoj demokraciji i slobodnom tržištu najradije suspendirali, što se u gospodarskom životu nerijetko i događa. Strah od drugoga, različitog, boljeg, da ne kažem nešto teže u našoj ekonomskoj zbilji zapravo je prevladavajući, a nositelji su oni koji bi ga trebali razbijati. Malo bi pi…, a malo kak…To je za razvitak suvremenog hrvatskog gospodarstva i poduzetništva pogubno. Napokon, zato smo i tu gdje jesmo.

No, a što je zapravo dionica? Ništa više od potvrde da ste /ako ih imate/suvlasnik, /kroz udjel u imovini/ nekog dioničkog društva. Ako mislite da to znači da vam kroz dionicu ili dionice pripada fizički dio imovine, recimo ormar, to nije to. Primjerice, ako imate jednu dionicu nominale 100 kuna u društvu kojega je dionički kapital 100.000 kuna podijeljen na 1.000 dionica svake po 100 kuna, vlasnik ste idealnog dijela imovine društva 0,1% i to je sve. Činjenica da posjedujete dionice ne jamči vam ništa, ni zaradu, ni posao, ni miran san. Tek ste ulagač, a je li takvo ulaganje isplativo, ovisit će o budućim prinosima. Imate doduše prava, koja se mogu /ali i ne moraju/ ostvariti, poput prava na isplatu dividende /dio profita koji se dijeli dioničarima/, prava kupnje novih dionica istoga društva, pravo glasa na skupštini /ako ste manjinski vlasnik ni to ne mora značiti ništa/, pravo na obavještavanje i pravo na udjel u likvidacijskoj masi /u slučaju bankrota društva/.

Zbrka je i u razlikovanju nominalne, knjigovodstvene /bilančne/ i tržišne /tečajne/ vrijednosti dionice. Ako na dionici piše da je njena nominalna vrijednost 100 kuna, to znači da u dioničkom kapitalu društva sudjelujete sa 100 kuna i s tim iznosom sudjelujete u likvidacijskoj masi i u vlasništvu, bez obzira koliko ste dionicu platili. Na tržištu takva dionica može vrijediti nula kuna i imate posla s ništavnom vrijednosnicom, na papiru /materijalno/ ili računalu /nematerijalno, što je najčešće/. Sve su rijeđe dionice u obliku papira i očima ih zapravo i ne vidimo. Neka su druga vremena i glede toga. Knjigovodstvena je vrijednost ona koje se računa iz poslovnih knjiga i opet je to samo informacija, možda znakovita za tržišnu cijenu, ali i to tako ne mora biti. Ako je realni ili vlastiti kapital društva /razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza društva/ nula kuna /100.000 kuna imovina minus 100.000 kuna obveze/, knjigovodstvena je vrijednost takvih dionica nula, ma koliko ih izdano bilo/. A zapravo je najvažnija tržišna ili tečajna vrijednost dionica. Utvrđuje se na burzama /koje su kod nas tek u začetku/, prema očekivanim budućim prinosima nekog dioničkog društva. Ne tiče se ulagače ni prošlost ni sadašnjost poduzeća, ni naše visoko mišljenje o nama, nego naša budućnost, dakle perspektive. A kada međunarodni teroristi ruše tornjeve Svjetske trgovačke organizacije /WTO/, padaju i cijene /tečajevi/ dionica. Malo vrijede dionice slabašnih i neperspektivnih nacionalnih ekonomija, a događa se, eto, da se u nekoliko minuta strmoglave dionice i onih rastućih. Nema nikakvog čvrstog pravila, i samo je izvjesno da je sve neizvjesno, barem kad je o budućnosti riječ. Kada bi nestala neizvjesnost i rizik, i svijet bi stao. Što bi tada bilo s nama, bilo bi zanimljivo vidjeti i osjetiti. Jednostavno, ako će u idućih deset godina dionica donositi prinos od 10 kuna godišnje /stopa prinosa 10%/, njena tržišna ili kupovna vrijednost danas iznosi 61 kunu /nipošto 100 kuna/. Naravno, na burzi, kod proračuna tržišne cijene dionica to je znatno složeniji postupak u kojemu su potrebna matematička znanja, informacije, intuicija, a neki se rizici, poput navedenoga i ne mogu izbjeći.

Ulagati ili ne u dionice? Kako mi se sada čini, bolje i u njih, negoli u poduzetničke pothvate poput gradnje hotela, proizvodnje bilo koje vrste, trgovine i sl. Makroekonomsko i tržišno, pa čak i političko ozračje još uvijek nije po mjeri poduzetnika. Postoje ljudi koji su svakakva, a najčešće negativna iskustva u Lijepoj našoj proživljavali. Brojni su se Hrvati ovdje vraćali, pokušali i opet se vratili, ali tamo odakle su i došli. S arogantnom, potkupljivom i nestručnom birokracijom izgubili su i bitke i rat. A s dionicama nema ni bitaka ni rata, barem ne takvih. Postoji rizik i neizvjesnost, ali to je u sferi osobne prosudbe. S više dionica možete više i dobiti, ali i više izgubiti. Zaboravite na sigurnost, čekajući godišnju dividendu /zaradu/. Možda je bude, možda i ne. Dionice se, kao i krumpir /kod trgovaca/ danas kupuju po nižoj, da bi se sutra prodale po višoj cijeni i tako ostvario tzv. kapitalni dobitak. Leon Robertson drži da ulagača u dionice /i uopće poduzetnika/ resi “ustrajnost, sposobnost dobre procjene, neposjedovanje dovoljno novca, nepotrebnost potpunog znanja, racionalno korištenje vremena, svijest da se amputacijom spašava život i da je priljev novca krajnji cilj”.

Svaki je savjet, ako je dobronamjeran, koristan, međutim i pri kupnji i prodaji dionica odluka je na vama, i tu nadomjestka ili pomoći nema. Za svaki slučaj, ipak je najbolje misliti svojom glavom, odnosno slagati se s vlastitim mišljenjem. Jer, i dionica je neka vrsta novca, a s novcem se nije za igrati, osim ako nije vaš. O tome što se događa s novcem kad nije vaš, drugom prigodom.

HNB tečajna lista

22.10.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,135315
CHF CHF
1
6,762790
GBP GBP
1
8,652092
USD USD
1
6,661057
EUR EUR
1
7,439069
$ Odabir valute
= Odabir valute