Društvo

BLAGDAN SVETA TRI KRALJA

Spektar - Društvo

tri kralja

Blagdan Sveta tri kralja, kojem se većina Hrvata raduje kao još jednom neradnom danu, slavi se 6. siječnja i predstavlja kraj božićnog razdoblja 'dvanaestodnevnice'.

Tim danom, poznatim i pod nazivom Bogojavljenje, u ranoj kršćanskoj tradiciji slavilo se Isusovo rođenje, pohod trojice mudraca i svi događaji iz njegovog života do krštenja u rijeci Jordan, uključujući i čudo na svadbi u Kani. Stare liturgije u blagdanu Bogojavljenja slavile su prosvjetljenje, objavu i proglašenje.

Najvažnija poveznica s blagdanom Sveta tri kralja upravo je 'objava poganima' jer su mudraci s istoka prepoznati kao pogani, odnosno 'oni koji nisu Židovi', a Bog ih je objavom rođenja svoga sina pozvao u svoje kraljevstvo.

Rimokatolička Crkva uvela je slavljenje Bogojavljenja krajem 4. stoljeća i u njemu stavila naglasak na Isusovo krštenje i pohod trojice mudraca koje se zbog opisa proroka Izaije vrlo rano počelo nazivati kraljevima.

Sveta tri kralja u kršćanskoj se tradiciji, prema evanđelju po Mateju, spominju kao trojica mudraca koji su se s istoka došli pokloniti se Isusu. Na put su krenuli prateći zvijezdu repaticu, a nakon što su u Betlehemu pronašli Isusa, darovali su mu tri simbolička dara – smirnu (plemenitu mast) kao čovjeku, zlato kao kralju i tamjan kao Bogu.

Zapadni kršćani od 8. stoljeća trojicu mudraca poznaju pod imenima Baltazar, Melkior i Gašpar, dok se na istoku koriste različita imena. Nakon smrti njihove su relikvije odnesene u Carigrad, kasnije u Milano i na kraju u katedralu u Kölnu gdje se nalaze i danas.

Uz opće poznati običaj raskićivanja božićnog drvca u našim su se krajevima gajili još neki običaji.

Blagdan Sveta tri kralja u Hrvatskoj obilježava blagoslov kuća, u Zagorju zvano 'Križec', koje počinje drugi dan iza Božića, a završava 6. siječnja. Prilikom toga svećenik s dvojicom pomoćnika koje nazivaju glorijaci, a negdje i križari, obilaze i blagoslivljaju kuće započinjući molitvu zazivom - Mir kući ovoj i svima koji prebivaju u njoj! – te nastavlja - po Božiću naši hramovi postadoše kuće, a kuće hramovi, jer se Bog okućio na zemlji da stanuje među nama, s nama i u nama.

Prilikom blagoslova kuća svećenik je na nadvratnike kredom upisao G + M + B što je označavalo inicijale trojice kraljeva - Gašpara, Melkiora i Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto početnoga 'G stajalo 'C' (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim za Christus mansionem benedicat, što u prijevodu znači - Krist prebivalište blagoslivlja. Oko inicijala upisivale su se brojke koje označavaju tekuću godinu. Nakon blagoslova okupljeni ukućani nagrađuju svećenika darovima koji su prije bili u naturi, a danas se gotovo isključivo daruje novac.

Uz Sveta tri kralja u našim je krajevima vezan i čest običaj ophoda kuća. Tom prilikom zvjezdari, trojica dječaka odjeveni kao kraljevi koji nose svjetleću zvijezdu obilaze kuće i pjevaju božićne i druge pjesme kojima ljudima zazivaju materijalno i duhovno dobro. I uz taj običaj povezano je darivanje čestitara.

Pod utjecajem istočnog kršćanstva hrvatski rimokatolici razvili su na dan prije blagdana Bogojavljenja i običaj blagoslova vode ili Vodokršća. Iz svake kuće jedna od žena odlazila bi u crkvu po blagoslovljenu vodu kojom bi domaćin poškropio kuću, gospodarske zgrade, polja, voćnjake, vinograde i stoku. Ostatak vode bacilo bi se na vatru, jer se sveta voda nije smjela prolijevati. Time su kuća i imanje u tekućoj godini bili pod Božjom zaštitom, a ukućani su se simbolički obvezali da će u životu pratiti kršćanska načela.

6. siječnja 2010.

www.javno.com/hr


 

LIJEVI SU GLUPLJI?

Spektar - Društvo

ljevica

Na forumu www.index.hr razvila se silna rasprava, prožeta i krajnjim vulgarnostima o tome jesu li ljevičari "uglavnom ljudi slabijih mentalnih sposobnosti". Nipošto nisam takvog uvjerenja, uvjetno rečeno glupih i pametnih ima posvuda, a do kojih će granica ići ovisi o uvjetima i kulturi u kojoj se razvijaju i nikome na čelu ne piše kome pripada. Ali ta je rasprava doista ukazala na još uvijek široko rasprostranjeni takozvani socijalistički mentalitet najčešćeg hrvatskog građanina, koji ne podnosi različitosti, uspješne,tuđu sreću i individualnosti i što je, složili se ili ne, korijen svih naših stranputica, usporenog razvojnog hoda i zatvorenosti. Ipak, prenosim u cjelosti razmišljanje forumaša s oznakom serious.man, možda i sami zaključite kojoj skupini pripadate, ako vam je to važno. /Bajro Sarić/

Schopenhauer je jednom ustvrdio da pojedinac ne može vidjeti iznad svoje razine.  Glup čovjek jednostavno ne može shvatiti pametnog.  Ne samo da ne može razumjeti ono što pametniji govori, nego mu nije ni jasno da je ovaj po nečemu bolji od njega.  Glupom se pojedincu čini da su svi glupi poput njega samoga; sami pojmovi pameti, superiornosti ili hijerarhije su mu sasvim neshvatljivi.  Za glupana, svi su ljudi jednaki.

Možda je Schopenhauer zapravo objasnio način razmišljanja socijalista.  Jadni proleteri, neuki, neuspješni, školovanje na njih nije djelovalo, na poslu se nisu snašli i napredovali.  U činjenici da su drugi ljudi uspješniji proleteri vide samo nepravdu, zločin ili slučajnost, tuđu bolju sreću; oni ne razumiju da je uspjeh rezultat sposobnosti jer im je i sam pojam veće intelektualne sposobnosti nejasan.  Nekako je očito da bi ljevici uglavnom naginjali malo gluplji ljudi.

Glupost se ne očituje samo pragmatično, u nedostatku tehničke inteligencije.  Schopenhauer i Nietzsche su kao najvišu odliku pojedinca isticali intelektualnu samostalnost, sposobnost da se povuče od mase, udalji od ljudi i uobičajenih nazora, da bude jaki individualist, orijentiran na sebe i svoja razmišljanja.  Tu se opet vidi jasna suprotnost sa socijalističkim nadrifilozofima i sustavom kakav su priželjkivali, a u kojem je pojedinac prije svega član društva koji mora biti koristan zajednici i kao ravnopravan član sudjelovati u društvenopolitičkom životu.  Socijalist je nužno mediokritet, konformist, čovjek mase, definiran isključivo kao dio cjeline.

Naravno, ova opažanja se čine pomalo nepristojna, ali ja njima nipošto ne želim vrijeđati socijaliste i ostalu ljevičarsku bagru.  Ja samo želim znanstveno, psihološki pristupiti problemu povezanosti između političke orijentacije i mentalnih kapaciteta pojedinca.  Jasno je da i među socijalistima ima inteligentnih ljudi, teoretičara, ekonomista i političara – doduše, u slučaju tih istaknutijih pojedinaca možemo se pitati jesu li oni doista bili iskreni, egalitaristički orijentirani socijalisti, ili samo cinični manipulatori kojima je borba za socijalizam bila sredstvo osobnog napretka kao npr. u slučaju Staljina koji je nesumnjivo bio najpametniji i najlukaviji od njih.

Što vi mislite?  Jesu li lijevoj opciji skloniji ljudi slabijih mentalnih sposobnosti?  Dakako, znamo da i desnicu podržava veliki broj neobrazovnih glupana iz kojekakvih zatucanih sredina, ali ne treba zaboraviti da tu postoji jedna velika razlika.  Ljevičari su egalitaristički orijentirani dok desnica priznaje hijerarhiju; glupan koji podržava desnicu je svjestan svoje gluposti i on glasa za ljude koje smatra boljima od sebe, on ne želi i ne očekuje jednakost s njima, nego podržava poredak.  Na taj način taj desni glupan ipak pokazuje određenu dozu ukusa jer barem je svjestan svojeg položaja.  No glupavi ljevičar nije svjestan svojeg položaja nego misli da su svi glupi poput njega i da se zato trebaju sniziti na njegovu razinu, biti jednaki.  Tako oni najgluplji ljudi uvijek podržavaju ljevicu.  Što vi mislite o tome, ako ste uopće sposobni misliti?

03. siječnja 2010.

www.index.hr/forum/

 

BOŽIĆ

Spektar - Društvo

christmas-gifts-1383

POVIJEST BOŽIĆA

Po riječima sv. Augustina: "Bog se počovječio, da se čovjek može pobožanstveniti". Taj jedinstveni povijesni događaj rođenja Boga-čovjeka kršćanski svijet slavi od davnina. Svetkovina je nazvana Božić. Sama riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je kasnije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja. Značenje riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu poprima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Tako je svemogući Bog postao djetešce da nas ne prestraši i ne premaši, da nas k sebi privuče i privije. Isus je stoga sveprisutni i bliski Bog. Tako sam naziv Božić podsjeća da je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. Iz njega struje uočljive odlike: pristupačnost, jednostavnost, susretljivost, povjerljivost, skromnost.

Božić se do pred konac IV. stoljeća obilježavao 6. siječnja, da bi potom bio premješten na 25. prosinca kako bi se potisnula, još od cara Aurelija (270.-275.) uvedena rimska svetkovina Natalis Solis Invicti, a koja je padala u vrijeme zimske obratnice. Kršćani su vrlo rano taj dan Isusovog rođenja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenog Zapadnog rimskog carstva gotovo je u čitavoj Europi početak nove godine bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma Narodil nam se kralj nebeski sa stihom na tom mladom letu veselimo se upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Tek je 1691. Crkva prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu. Kršćanstvo je u potpunosti uspjelo potisnuti rimsku svetkovinu rođenja nepobjedivog sunca, ali nije moglo spriječiti da se mnogo poganskih običaja i rituala iz pretkršćanskog razdoblja po sili inercije zadrži u puku i do današnjih dana - uloga vegetacije, svjetlosti, darova i čestitanja.

Svi ti običaji su se vjekovima oblikovali utjecajem raznih naroda i krajeva, pa su po tome zajednički čitavom kršćanskom svijetu, a opet, svaka im je sredina udahnula nešto svoga i tako ih učinila prepoznatljivima.

BIBLIJSKI BOŽIĆ

Razumijevanje Božića i njegovo otajstveno značenje lučimo po Bibliji. Tako je Božić prije svega biblijski događaj. Na blagdan Božića se već od 5. stoljeća slave tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te poldanjica. Kod polnoćke i zornice čita se izvještaj o događaju Božića s njegovim povijesnim odreženjem: u one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Kod zornice je naglasak na evanđeoskom izvještaju o navještaju pastirima, a kod poldanjice je proglas evanđelja sv. Ivana: u početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše u Boga, i ta Riječ bijaše Bog... I Riječ tijelom postade i nastani se među nama! Ovaj proglas jasno uspoređuje stvaranje svijeta i utjelovljenje Sina Božjega; oba događaja povezuje osoba Sina Božjega. On, besmrtan, je po Božiću postao smrtnikom da bismo mi, po njemu, postali besmrtnici. On, vječan, postade vremenit, da bismo mi po njemu postali vječni. Nastanio se među nama, prihvatio naš život, postao naš suputnik i supatnik. Ostvario je svoje poslanje i postao naš Spasitelj i Otkupitelj.

Biblijski izvještaj Isusovo rođenje tumači kao događaj koji se je zbio na slavu Bogu na visini i za mir ljudima dobre volje. Zapravo Biblija izriče trodjelno poruku o Božiću: očitovala se slava Bogu na visinama, uspostavlja se na zemlji mir, koji je potvrda Božje naklnosti prema ljudima. Ljudi su od prvog Božića svjesni da uživaju Božju naklonost, a svakog Božića obnavljaju tu svijest, pa stoga njegovu i uzajamnu blagonaklonost, dobrostivost, dobrovoljnost.


HRVATSKI BOŽIĆ

Otajstvo Božića oblikovalo je vjerničko doživljavanje blagdana Božića hrvatskih katolika do te mjere da se opravdano govori o hrvatskom Božiću. Božić je naišao na odraz u književnosti, umjetnosti, a osobito spletu običaja i u božićnim pjesmama i melodijama. Posebno su božićni običaji, a napose božićne pjesme, u stanju iz godine u godinu pobuditi vjerničko doživljavanje Božića, u pripravljanju na blagdan i u slavljenju blagdana. Svi ti običaji i pjesme uvjetuju pun odjek Božića u osobnom proživljavanju, ali i u obiteljskom i društvenom životu. Običaji, naime, obnavljaju niz sadržajnih i ljudski vrijednih čina upravljenih očitovanju čovjekoljublja od čestitanja i darivanja do izmirenja zavađenih i novog poleta u obiteljskom življenju. Pjesme pak stvaraju ozračje radosti i svečanosti, a sadržajem su zapravo prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina.

Božić je stoljećima odgajao hrvatskog čovjeka, i to ne samo u kršćanskoj vjeri, nego i za temeljne ljudske vrednote. Božićne pjesme odgajaju hrvatsku vjerničku dušu za kršćansku osjećajnost i suosjećanje. Razvijaju te stavove prema Isusu, Sinu Božjemu, rođenom kao dijete, ali i prema svim ljudima koji trpe. Odgajaju na djelotvornu solidarnost sa svom djecom svijeta koja dijele sudbinu maloga Isusa. Hrvatski je vjernik od Božića učio i naučio da nije najveće zlo kad je dijete rođeno na slamici oštroj, ako može računati s ljubavlju roditelja.

U božićnim je pjesmama, naime, jasno naznačena središnja kršćanska vjerska istina o rođenju Bogočovjeka, koga one često nazivaju Mladim kraljem, od Djevice Marije. Tu istinu pjesme uokviruju s jedne strane u idiličan svijet pastira, mudraca zvanih kraljevima, anđela, štalice, jaslica i zvijezde vodilje. Ipak te pjesme ne skrivaju krutu životnu stvarnost i neizvjesnost u kojoj su bili novorođeni Isus, Marija i Josip. Pogodilo ih je siromaštvo, odbijanje ljudi i neprijateljska prijetnja samoga kralja Heroda. Upravo tu i takvu stvarnost živjela su pokoljenja koja su stvorila te božićne pjesme i zatim mnoge druge generacije koje su pjesme pjevale. Jedva da su koje druge pjesme Hrvati prihvatili u takvoj mjeri kao božićne. U njima pronalaze izraz vlastite duše, povijesti i sadašnjosti. Istodobno dopuštaju da ih te pjesme odgajaju, oblikuju. Te su pjesme doista pjesme Božjega naroda koji se u njima prepoznaje, s njima poistovjećuje i upravo njima najbolje izražava svoju vjeru, cjelovito kršćansko vjerovanje, svoje kršćansko opredjeljenje, spremnost nastaviti Isusovo djelo među ljudima i danas.

23. prosinca 2012.

www.hic.hr

   

IPAK

Spektar - Društvo

majka_tereza1

Ljudi su nerazumni, nelogicni i egocentricni.
Ipak ih voli.
Ako cinis dobro, ljudi ce te optuziti da imas sebicne motive.
Ipak cini dobro.
Ako si uspjesan steci ces lazne prijatelje i prave neprijatelje.
Ipak treba uspjeti.
Dobro koje cinis, sutra ce biti zaboravljeno.
Ipak cini dobro.
Postenost i iskrenost ucinit cete ranjivim.
Ipak budi posten i iskren.
Ono sto godinama stvaramo, moze preko noci biti unisteno.
Ipak stvaraj.
Ljudima je stvarno potrebna pomoc ali bi te mogli napasti
ako im pomognes.
Ipak pomazi ljudima.
Ako das svijetu najbolje od sebe, zauzvrat ces dobiti mozda samo udarce.
Ipak daj svijetu najbolje od sebe.

17. prosinca 2009.

Majka Tereza


 

 

 

 


 

PLATI PA SE RUGAJ?

Spektar - Društvo

krah tiska

Svakim novim danom sve se više govori u potpunom krahu tiskanih medija, dakle novina. Pred naletom interneta doista se čini da su novinski izdavači na koljenima. Brzina je temeljni zakon i informacije, a i najčešća čeljad nije baš spremna na uobičajene procedure kava + kupljene novine. Interes za oglašavanje u tiskanim medijima gube i poduzetnici, a osobito su pogođeni takozvane ozbiljne i pouzdane novine, pa i internet portali. Ljudima je do senzacija, "žutila", tuđih nevolja i doista  su pred krahom tradicionalni izdavači, pa i novinski brandovi, sa strašnim posljedicama ne samo po novinarsku struku, nego i tiskare, industriju papira i sve one koji su s tim povezani. Srednje i velike, pa čak i male medijske kuće i tiskare "ljuljaju" se, i budućnost im se čini doista upitnom. Zapravo, pred krahom su. Na strani sam onih koji su za naplatu internet sadržaja, jer to je rad kao i svaki drugi rad, ali čini se da će problema biti, kako je razvidno i u sljedećem članku. /Bajro Sarić/

Rat oko autorskih prava na medijski sadržaj prenošen putem interneta nije pitanje samo novca, već i prava na informaciju, ali i straha od 'premoćnog' Googlea. Pritisak novinskih izdavača na vlade jača, i za očekivati je da će se uskoro pokušati nači rješenje, koje bi moglo postati i globalno

U rat oko autorskih prava na medijski sadržaj između Googlea i Ruperta Murdocha polako se upliću i ostali vodeći svjetski izdavači poput njemačkog Axela Springera i britanskog ITV-ja. Tako pritiske vodećih medijskih izdavača osjeća sve više vlada, jer su i njemačka kancelarka Angela Merkel i britanski premijer Gordon Brown odlučili stati iza želja vlasnika medija da se njihov novinski sadržaj naplaćuje. Dodatni poticaj medijskim mogulima stigao je od udruženja američkih izdavača, njih više od 1500, koji su dali izraditi studiju koliko se kradu njihovi tekstovi.

Iako je u medijima rezultat njihove analize nazvan potpunim porazom objavljeni podaci ipak pokazuju drugačije. Naime, izvješće je pokazalo kako se u prosjeku naslov svakog članka koji objave njihovi novinari i urednici pojavi negdje na internetu još četiri puta. Tako je zabilježeno 632.138 slučajeva preuzimanja autorskog teksta, a najčešće, u oko 56% slučajeva, tražilice ili portali, nude ipak samo naslov i(li) podnaslov teksta koji se često naplaćuje kako bi ga se cijelog (pro)čitalo. Ali naplata uključuje samo autorske radove u cijelosti.

U 26% slučajeva korisnici mogu vidjeti i izvadak iz teksta, dok je samo u 18% slučajeva riječ o cjelovitoj i potpunoj krađi. Ili bolje rečeno, netko je uzeo tuđi tekst i objavio ga u cijelosti. Gubitak prihoda zbog neovlaštenog preuzimanja tekstova procijenjen na 250 milijuna dolara.

U tim slučajevima radi se uglavnom o materijalima koje su 'stvorili' novinari istraživači, tj. potpuno su preneseni samo tekstovi koji su bili ekskluzivni. Tu se postavlja pitanje da li i tko ima pravo na 'copyright' na informaciju, jer kada bi se uistinu tako nešto omogućilo onda bi priče o aferama, primjerice u Hrvatskim autocestama, bile u isključivom vlasništvu novina koje su ih razotkrile. Pitanje općeg dobra tako odlazi u 'vjetar'.

Kako se dvije trećine pretraga interneta obavlja preko Googlea, napadi Murdochova News Corpa usmjereni su na tu tražilicu. Doduše, taj je internetski gigant napravio i jedan puno veći grijeh: skenirao je 20 milijuna knjiga iz američkih biblioteka koje planira ponuditi na internetu, i to besplatno. Zbog toga su američki autori i izdavači već podnijeli tužbu protiv Googlea, koji bi, radi kršenja autorskih prava, trebao platiti 125 milijuna dolara. U čitavoj situaciji u obzir su uzeti samo američki autori i izdavači. Oni iz drugih država nisu uopće predmet razmatranja tužbe, niti hajke protiv Googlea, no digitalizaciji se usprotivilo i Udruženje njemačkih knjižara.

Murdoch je u svoj rat upleo i Microsoft, koji je prvo oportuno najavio kako ga zanima mogućnost objavljivanja novinskih materijala na svojoj tražilici Bing uz nadoplatu, čime bi prije svega ispromovirao svoj projekt, koji je po popularnosti među surferima svjetlosnim godinama iza Googlea. Nekoliko tjedana kasnije ipak su iz Microsofta priopćili kako od tog posla neće biti ništa.

Inače, Murdoch već mjesecima najavljuje kako će njegov News Corp sam izraditi 'neprobojni zid' za novinske sadržaje iz medija u svojem vlasništvu, poput britanskog tabloida The Sun, američkog The New York Posta i utjecajnog londonskog dnevnika The Times. Analitičari ipak tvrde kako bi, od svih izdanja u njegovom vlasništvu, to bilo moguće samo u The Wall Street Journalu, koji se po sadržaju znatno razlikuje od drugih News Corpovih izdanja. Uostalom, kritičari naplaćivanja su u pravu kada kažu da kompanija u čijem je vlasništvu televizija Fox News, koja je povećala gledanost na prilozima koji počinju riječima 'neki ljudi kažu...', ili 'neimenovani izvori bliski...', nema moralno pravo na traženje naplaćivanja tzv. ekskluzivnog sadržaja.

Kako bilo, ta bitka između slobode protoka informacija i osnovne paradigme kapitalizma da sve ima svoju cijenu, tek će se rasplamsati, tako da je trenutno puno interesantnije pratiti mehanizme pritisaka na internetske portale i tražilice, te na koji način se isti provode.

Za razliku od Sjedinjenih Država gdje su se strane u sukobu ukopale, novinski izdavači u Europi tvrde kako se bore za goli opstanak. Novi mediji i online izdanja novina u Njemačkoj su jaka konkurencija klasičnim, tiskanim dnevnim listovima čija je budućnost upitna jer mladi sve više koristi Internet.

Desetljećima je u Njemačkoj uobičajeni ritual bio, uz jutarnju kavu čitati i dnevne novine. No, sada je takvih prizora sve manje. Internet prijeti da u potpunosti uništi printane medije. Mladi ljudi, piše Deutsche Welle, ne samo da ne kupuju novine, oni, štoviše, izbjegavaju mjesta na kojima se novine prodaju. Dnevnu dozu informacija uzimaju s interneta i web stranica uz pomoć računala, čitajući isključivo ono što ih ineresira. Prema anketi koju je proveo njemački list Süddeutsche Zeitung, samo četiri posto Nijemaca u dobi od 20 godina i dalje čita novine.

Ono što dodatno pogoršava situaciju i stvarna je prijetnja tiskanim medijima je trenutna recesija koja je dovela do drastičnog pada u sektoru oglašavanja. Smanjen broj plaćenih oglasa doveo je do toga da izdavači raspolažu sa manjim proračunima zbog čega se i broj stranica u dnevnim listovima smanjuje, a posljedica je otpuštanje novinara, što na kraju dovodi do toga da dnevni list gubi na kvaliteti, te se publika okreće drugim izvorima informacija.

Stoga njemački izdavači tvrde kako su se našli u "bezizlaznoj" situaciji kojoj se moraju prilagoditi. Krajem srpnja ove godine, neke od najvećih njemačkih izdavačkih kuća kao što su Gruner&Jahr, te Axel Springer tvrde kako su bili primorani uvesti kraće radno vrijeme zaposlenim novinarima, dok su pojedina njemačka izdanja magazina, poput Vanity Faira, Amice, i Tomorrowa, zauvijek ugašeni. Također, najveći njemački regionalni list Westdeutsche Allgemeine Zeitung (WAZ) je nešto ranije ove godine  otpustio čak 250 radnika, te zatvoriti dva regionalna ureda.

Glavni urednik lista Financial Times Deutschland, Stefan Klusmann, proriče da će novinska industrija umrijeti. Dnevne listove će, prema njegovom mišljenju, za pet do deset godina razni izumi poput i-Phonea i sličnih modernih tehnologija u potpunosti uništiti.

Međutim, neki urednici se i dalje nadaju da internet neće u potpunosti istisnuti klasične, tiskane medije, te da će se pronaći način pomoću kojeg će opstati i jedni i drugi. Takvog mišljenja je i Bernard Ziesemer, urednik njemačkog lista Handelsblatt koji ima i svoje web izdanje.

Ziesemer ističe da ozbiljne novine ne smiju izgubiti svoj identitet, te da u ovim teškim vremenima moraju paziti na svoju reputaciju i težiti ka tome da je očuvaju. “Dobro napisan članak će uvijek imati svoju vrijednost u društvu – bilo da je objavljen online ili u novinama,” kazao je Ziesemer.

Treba spomenuti kako neki analitičari također tvrde da je iza napada na Google ustvari strah od opasnosti da tražilica zauzme tržišnu poziciju koju nitko neće moći zaobići, a europski povjerenici, zaduženi za konkurenciju i zaštitu autorskih prava, smatraju da su ta strahovanja neopravdana. Oni stoje iza najvećeg internet pretraživača jer vjeruju da će na taj način uštedjeti na digitalizaciji, a navode činjenicu da optužbu kako Google ima monopol trenutno ispituje američko ministarstvo pravosuđa.

04. prosinca 2009.

daniel patrick brčić – www.banka.hr

   

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

HNB tečajna lista

16.08.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,712908
CHF CHF
1
6,474362
GBP GBP
1
8,130511
USD USD
1
6,266379
EUR EUR
1
7,393074
$ Odabir valute
= Odabir valute