Društvo

NAPOMENE O DETEKTIVSKIM PRIČAMA

Spektar - Društvo

detektiv

Doba u kojem je radikalni antikapitalistički pokret zadobio naizgled neodoljivu snagu iznjedrio je novi književni žanr, detektivsku priču. Ista je generacija Engleza čiji su glasovi doveli doveli laburističku stranku na vlast bila zanesena autorima poput Edgara Wallacea. Jedan od istaknutih britanskih socijalističkih autora, G.D.H. Cole, nije ništa manje istaknut kao autor detektivskih priča. Konzistentan bi marksist detektivsku priču trebao nazvati – možda zajedno s holivudskim stripovima i "umjetnosti" striptiza – artističkom nadgradnjom doba radničkih sindikata i socijalizma. Mnogi su povjesničari, sociolozi i psiholozi pokušali objasniti popularnost toga čudnog žanra. Od svih ispitivanja najdublje je ono profesora W.O. Aydelottea. Profesor Aydelotte ima pravo kada tvrdi da je povijesna vrijednost detektivskih priča u tome što opisuju sanjarenja i time bacaju svjetlo na ljude koji ih čitaju. U pravu je i kada sugerira da se čitatelj poistovjećuje s detektivom i vrlo općenito detektiva čini produženjem svojega ega. Taj je čitatelj frustriran čovjek koji nije ostvario položaj na koji ga je njegova ambicija tjerala. Kao što smo već rekli, on je spreman utješiti se okrivljujući nepravednost kapitalističkog sustava. Nije uspio jer je pošten i poštuje zakon. Njegovi su sretni sunatjecatelji uspjeli jer su nečasni: oni su pribjegli ručnim trikovima na koje on, savjestan i neiskvarljiv, nikada ne bi ni pomišljao. Kada bi ljudi samo znali kako su pokvareni ti arogantni skorojevići! Njihovi zločini nažalost ostaju skriveni te oni uživaju nezasluženi ugled. Ali doći će dan odluke. On će ih sam razotkriti i objelodanit će njihova nedjela. Tipičan je razvoj događaja u detektivskoj priči sljedeći: čovjek koga smatraju uglednim i nesposobnim za kakvo otrcano djelovanje počinio je stravičan zločin. Nitko na njega ne sumnja. Ali pametan detektiv ne može biti prevaren. On zna sve o takvim prijetvornim hipokritima. Prikuplja sveobuhvatnu dokaznu građu za osudu prijestupnika. Zahvaljujući njemu dobra strana konačno pobjeđuje. Razotkrivanje krivca koji se pretvara da je ugledan građanin bila je, s prikrivenom antiburžujskom namjerom, često obrađivana tema i na višim književnim razinama, primjerice u Ibsenovom djelu The Pillars of Society. Detektivska priča pojednostavnjuje radnju i u nju uvodi jeftin lik detektiva koji je pravičan i koji uživa u ponižavanju čovjeka koga su svi smatrali besprijekornim građaninom. Njegov je motiv podsvjesna mržnja prema uspješnoj "buržoaziji". Njegovi su kolege na suprotnoj strani inspektori vladine policije. Oni su preglupi i previše zaokupljeni da bi riješili zagonetku. Katkada se čak implicira i to da su nenamjerno pristrani, da su na strani krivca jer ih se njegova društvena uloga jako dojmila. Detektiv svladava prepreke koje mu je njihova tromost postavila na put. Njegova je pobjeda poraz autoriteta buržujske države koja je postavila takve policajce. Zbog toga je detektivska priča omiljena među ljudima koji pate od frustriranih ambicija. /Postoje naravno i drugi čitatelji detektivskih priča./ Oni danju i noću sanjaju da će se osvetiti uspješnim konkurentima. Sanjaju trenutak kada će njihovog suparnika "odvesti policija s lisičinama oko zglobova". Ta im je zadovoljština pobjedonosno dana na vrhuncu priče u kojoj se sami postovjećuju s detektivom, a uhićenog ubojicu s rivalom koji ih je pretekao.

8. ožujka 2011.

Ludwig von Mises: Antikapitalistički mentalitet

 

O ZALJUBLJIVANJU I ZALJUBLJENOSTI

Spektar - Društvo

zaljubljenost

Prije vjenčanja maštamo o bračnoj sreći: "Biti će nam prelijepo. Drugi parovi se svađaju, ali mi nećemo. Mi se volimo." Naravno, nismo skroz naskroz naivni. Razum nam govori da će iskrsnuti različitosti, ali smo uvjereni da ćemo o tim razlikama raspravljati otvoreno. Jedno od nas će uvijek biti spremno na ustupke te ćemo postići sporazum. Kad je čovjek zaljubljen, teško je povjerovati u bilo što drugo.

Na svom vrhuncu stanje "zaljubljenosti" je euforično. Jedno s drugim smo emocionalno opsjednuti. Idemo na spavanje razmi-šljajući jedno o drugome. Kad se budimo ta osoba nam je prva u mislima. Žudimo da budemo zajedno. Kad smo zajedno, kao da smo u raju. Kad se držimo za ruke, osjećamo da nam se krv stapa u jednoj žili. Mogli bismo se ljubiti bez kraja kad se ne bi moralo ići u školu ili posao. Grljenje potiče snove o braku i oduševljenje.

Navedeni smo na vjerovanje da će prava ljubav potrajati vječno. Uvijek će nas opajati prekrasni osjećaji koje imamo u ovom trenutku. Ništa se ne može ispriječiti između nas. Ništa ne može nadjačati našu uzajamnu ljubav. Zaljubljeni smo i uhvaćeni u mrežu ljepote i šarma druge osobnosti. Naša ljubav je najljepša stvar koju smo ikada iskusili. Primjećujemo da su neki bračni parovi izgubili taj osjećaj, ali nama se to nikada neće dogoditi. "Možda njihova ljubav nije bila prava", zaključujemo.

Nažalost, vječnost stanja zaljubljenosti je izmišljotina, a ne činjenica. Po nekim istraživanjima zaključeno je da prosječno stanje zaljubljenosti traje dvije godine, a ako je po srijedi tajna ljubav može potrajati i nešto dulje. Naposlijetku se svi spustimo iz oblaka i ponovno stanemo na zemlju. Oči su nam otvorene pa vidimo nedostatke u drugoj osobi. Otkrivamo da neke od njegovih/njezinih karakternih crta ustvari idu na živce. Njezino ponašanje nas smeta. On je u stanju povrijediti i razbjesniti se, čak možda govoriti grube riječi i kritičke prosudbe. Te sitne karakterne crte, koje smo previdjeli u fazi zaljubljenosti postaju sada velika brda. Prisjećamo se majčinih upozorenja i pitamo se: "Kako sam mogao biti toliko blesav?"

Dobro došli u bračnu stvarnost gdje u slivniku uvijek ima dlaka, a zrcalo je umrljano malim bijelim točkama, gdje se svađe vrte oko toga na koju stranu treba staviti rolu WC papira i treba li poklopac školjke biti spušten ili podignut. To je svijet u kojem cipele ne šeću do ormarića, a ladice se na zatvaraju same, gdje kaputi ne vole vješalice, a sokne se u pranju rastežu. U tom svijetu pogled može povrijediti, a riječ satrti. Intimni ljubavnici mogu postati smrtni neprijatelji, a brak bojno polje.

Što se dogodilo? jesmo li uistinu imali pravu stvar? Mislim da jesmo. Problem je loša informacija. Loša informacija bila je pomisao da će zaljubljenost potrajati vječno.

Kad stanje zaljubljenosti poprimi svoj prirodan tijek (sjetite se da prosječna faza zaljubljenosti traje dvije godine), vraćamo se u svijet stvarnosti i počinjemo tražiti svoje. On će izražavati svoje želje, ali njegove želje su drukčije od njezinih. On želi seks, a ona je previše umorna. Ona želi posjetiti roditelje, ali on veli: "Ne želim provoditi toliko vremena s tvojom obitelji." On želi sudjelovati u nogometnom turniru, a ona kaže: "Ti više voliš nogomet nego mene." Malo po malo, privid bliskosti se rasplinjuje, a na površinu izbijaju osebujne želje, osjećaji, razmišljanja i način ponašanja. Dvije su osobe. Njihove misli se nisu stopile, a njihovi osjećaji su se pomiješali samo nakratko u oceanu ljubavi. Sada ih valovi stvarnosti počinju razdvajati. Nisu više zaljubljeni pa se u toj fazi povlače, odvajaju, razvode, te kreću u potragu za novim doživljajem zaljubljenosti, ili pak počinju ozbiljno raditi na tome da nauče voljeti jedno drugo bez euforije opsjednutosti ljubavlju.

Dr. Peck zaključuje da stanje zaljubljenosti nije prava ljubav iz tri razloga:

  • Zaljubljivanje nije čin volje ili svjesnog odabira. Bez obzira koliko se željeli zaljubiti, ne možemo to postići na silu. S druge strane, možda ne tražimo to stanje, a preuzme nas iznenada. Često se zaljubljujemo u neprikladno vrijeme i u nepodobne ljude.
  • Zaljubljivanje nije prava ljubav stoga što je nenaporno. Ma što činili u stanju zaljubljenosti, to zahtijeva vrlo malo discipline ili svjesna napora s naše strane. Dugi, skupi telefonski razgovori koje obavljamo, pokloni koje izmjenjujemo, stvari koje obavljamo nisu vrijedne spomena. Kao što nagonska priroda ptice nalaže izgradnju gnijezda, tako i nas nagonska priroda stanja zljubljenosti tjera da jedno drugome činimo neobične i neprirodne stvari.
  • Zaljubljena osoba nije istinski zainteresirana za poticanje osobnog razvoja drugog bića. Ako na pameti imamo ikakav cilj, onda je to da skončamo usamljenost i možda uspjeh ovjekovječimo brakom. Stanje zaljubljenosti ne usredotočuje se na naš osobni razvoj niti na razvoj i napredovanje drugog bića. Umjesto toga daje nam osjećaj da smo stigli do cilja i da nam ne treba daljnje napredovanje. Na vrhuncu smo životne sreće i jedina nam je želja da tu i ostanemo. Naša ljubljena se zasigurno ne treba dalje razvijati jer je savršena. Jednostavno se nadamo da će ostati savršena.

Stanje zaljubljenosti možemo prepoznati i odrediti kao privremeni emocionalni uzlet, a potom nastavljamo pravu ljubav sa svojim bračnim drugom. Ta vrsta ljubavi jest u suštini emocionalna, ali nije opsjednutost, To je ljubav koja ujedinjuje razum i emocije. Ona uključuje čin volje i zahtijeva disciplinu, ali prepoznaje potrebu za osobnim razvojem. Naša najosnovnija emocionalna potreba nije zaljubljivanje, nego potreba da nas netko voli, da spoznamo ljubav koja proizlazi iz razuma i odabira, a ne nagona. Potrebno mi je da me voli netko tko je odabrao da me voli, koji u meni vidi nešto vrijedno življenja.

Takva vrsta ljubavi zahtijeva napor i disciplinu i prepoznaje potrebu za osobnim razvojem. To je odabir da se utroši energija u nastojanju da se pripomogne drugoj osobi znajući da, ako je njegov ili njezin život obogaćen vašim nastojanjem, i vi ćete pronaći osjećaj zadovoljstva - zadovoljstva iskrene ljubavi prema drugome. Tu nije potrebna euforija stanja zaljubljenosti. Ustvari, prava ljubav ne može ni početi dok ne prođe stanje zaljubljenosti.

Ovo je dobra vijest za bračne parove koji su izgubili svoje zaljubljene osjećaje. Ako je ljubav odabir, onda oni imaju mogućnost voljeti i kad se jednom ugasi opsjednutost zaljubljenosti, a oni se vrate u svijet stvarnosti. Ta vrsta ljubavi započinje s određenim stajalištem - načinom razmišljanja. Ljubav je stajalište koje govori: "Oženjen sam s tobom i odabirem da brinem za tvoju dobrobit." U tom slučaju onaj koji bira da voli, naći će odgovarajuće načine da izrazi svoju odluku. Ako to uspijemo naučiti i odaberemo da to provedemu u djelo, onda će ljubav koju dijelimo biti uzbudljivija negoli bilo što što smo ikada osjetili dok smo bili slijepo zaljubljeni.

12. veljače 2011.

Gary Chapman - www.step.hr



"Kroz naočale zaljubljenog i nakaza divno izgleda." /Alberto Moravia/

"Nije se teško zaljubiti, nego je teško znati to reći." /Alfred de Musset/

"Muškarac je već napola zaljubljen u svaku ženu koja ga sluša." /Brendan Francis Behan/

"Biti zaljubljen ne znači nužno i voljeti. Biti zaljubljen je određeno stanje; voljeti je čin. Stanje podnosimo, za čin se odlučujemo." /Denis de Rougemont/

"Ljubav, tj. ostajanje u ljubavi, a ne zaljubljenost, je svjestan i odlučan čin volje, umijeće, koje moramo savladati kao svako drugo umijeće, kao umijeće drvodjelstva ili umijeće muzike. I zahtjeva brigu, odgovornost, respekt i znanje." /Erich Fromm/

"Bili ste zaljubljeni; znate kako je to. To je osjećaj ushita, ne samo osobom koju volite, nego svim ljudima, samim sobom, životom. Odjednom svugdje vidite ljepotu i uzbuđenje. Ne bojite se izraziti svoju ljubav strastveno, nježnom riječima i tišinom. Osjećate se jakima, velikodušnima i u potpunosti živima." /George Weinberg/

"Tako je zaljubljena u mene da više ništa ne zna. Zato je i zaljubljena u mene." /Groucho Marx/

"Čovjek uvijek treba biti zaljubljen. To je razlog zbog kojeg se ne smije ženiti." /Oscar Wilde/

"Kada se neko zaljubi, počne varati samoga sebe, a završava varajući druge." /Oscar Wilde/

"Duša zaljubljenog čovjeka živi u tuđem tijelu." /Plutarh/

"Nikada se zaljubljeno srce ne može najesti radosti odmora, dokle god ga ljubav drži u svojim šakama." /Arapska/

"Zaljubljene oči ne vide ni jednu boru." /Švedska/

 

RIJEČI MUDROSTI ZA 2016.

Spektar - Društvo

mudrac

 

RIJEČI MUDROSTI ZA 2016.

 

Podsjetnik na važne stvari (koje svi znamo negdje duboko u sebi!)

 

ZDRAVLJE

 

Pijte puno vode.

Doručkujte kao kralj, ručajte kao sluga, a večerajte kao prosjak.

Jedite što više hrane koja raste na drveću i biljkama, a što manje industrijski proizvedene.

Živite s 3 E: Energija - Entuzijazam - Empatija

Nađite vremena za meditaciju.

Što više se igrajte.

Pročitajte više knjiga nego što ste u 2010. godini

Sjedite u tišini barem 10 minuta dnevno.

Spavajte po 7 sati.

Hodajte 10-30 minuta svaki dan. I smiješite se dok hodate :)

 

OSOBNOST

 

Nemojte uspoređivati svoj život s drugima. Nemate pojma o čemu se zapravo radi na njihovu putovanju.

Nemojte imati negativne misli ili stvari koje ne možete kontrolirati. Umjesto toga, uložite svoju energiju u pozitivni sadašnji trenutak.

Nemojte činiti previše. Ne prelazite svoje granice.

Nemojte biti previše ozbiljni.

Ne bacajte svoju dragocjenu energiju na tračeve.

Sanjajte više dok ste budni.

Zavist je gubitak vremena. Već imate sve što vam je potrebno...

Zaboravite pitanja iz prošlosti. Ne podsjećajte svoga partnera na njegove/njezine greške iz prošlosti. To će upropastiti vašu sreću.

Život je prekratak da bismo gubili vrijeme na mržnju. Nemojte mrziti druge.

Pomirite se sa svojom prošlosti, da ne pokvari sadašnjost.

Nitko nije zadužen za vašu sreću, osim vas samih.

Shvatite da je život škola, a vi ste ovdje kako bi učili. Problemi su jednostavno dio nastavnog plana, pojavljuju se i nestaju, ali lekcije koje naučite trajat će cijeli život.

Smiješite se i smijte se što više!

24 . Ne morate pobijediti u svakoj raspravi. Složite se da se ne slažete...

 

DRUŠTVO

 

Često komunicirajte sa članovima svoje obitelji.

Svaki dan dajte nešto dobro drugima.

Oprostite svima za sve, te naposljetku oprostite samome sebi!

Provedite vrijeme s ljudima starijima od 70 i mlađima od 6 godina.

Svaki dan pokušajte nasmiješiti barem tri osobe.

Ono što drugi misle o vama nije vaša briga.

Vaš posao se neće brinuti o vama kad ste bolesni, ali vaši prijatelji hoće. Stoga ostanite u kontaktu.

 

ŽIVOT

 

Učinite pravu stvar!

Oslobodite se svega što nije korisno, lijepo ili ne donosi radost.

Ljubav liječi sve.

Koliko god situacija bila dobra ili loša, promijenit će se...

Bez obzira na to kako se osjećate - ustanite, obucite se i izađite.

Najbolje tek dolazi...

Kada se probudite živi ujutro, zahvalite Bogu za to.

Vaša unutarnja "bit" uvijek je sretna. Dakle, budite sretni.

Posljednje, ali ne i najmanje važno:

Podijelite ovo sa svima do kojih vam je stalo!

 

IZ REMETINEČKE BUSINESS ACADEMY

   

HANUKA

Spektar - Društvo

hanuka

Hanuka je židovski blagdan, kojim se obilježava ponovno posvećenje Hrama u Jeruzalemu i pada 25. dana mjeseca kisleva (studeni/prosinac). Priča počinje za vrijeme vladavine Aleksandra Velikog. Aleksandar je osvojio Siriju, Izrael i Egipat; u osvojenim je zemljama dozvolio slobodu vjere i određeni stupanj autonomije. Za vrijeme njegove vladavine brojni su se Židovi helenizirali, usvajajući kulturu, jezik, običaje i sl.

Nakon malo više od jednog stoljeća jedan je od Aleksandrovih nasljednika, Antioh IV. Seleukid (a koji je kontrolirao ovaj dio Carstva) postavio helenističkog svećenika u Hram, zabranjivao prakticiranje židovstva, desekrirao Hram žrtvujući svinju na oltaru i ubijao Židove, koji su se tome protivili.

Dvije su se skupine suprotstavile Antiohu - skupina oko Matatijahua Hašmonejca i njegovog sina Jude Makabejca te više tradicionalna, religiozna skupina, koji su bili poznati pod imenom Hasidi, prehodnici Farizeja. Oni su udružili svoje snage u ustanku protiv asimilacije heleniziranih Židova, kao i protiv opresije Seleukida. Ustanak je uspio i Hram je ponovno posvećen.

Prema tradiciji zabilježenoj u Talmudu, za vrijeme ponovnog posvećenja Hrama u njemu je bilo ostalo malo onoga što Grci nisu desekrirali. U Hramu se trebala zapaliti menora, koja je imala gorjeti svake noći, ali je u Hramu ostalo ulja samo za jednu noć. Ipak, to je ulje gorjelo osam dana. Osmog je dana proglašen blagdan, kako bi se komemoriralo ovo čudo. Zanimljivo je da je svečanost posvećena ovom čudu, radije nego vojnoj pobjedi.

Hanuka nije, za razliku od većine drugih židovskih blagdana zapisana u Bibliji, već u Knjigama o Makabejcima.

Hanuka se obilježava tako da se svaku večer Hanuke pali nova svijeća na hanukiji (svijećnjak s osam svijeća i jednom dodatnom na različitoj visini od ostalih, pomoću koje se pale ostale). Tri se blagoslova govore pri paljenju šamaša (svijeće s kojom se pale ostale svijeće); glavni blagoslov za paljenje svijeća, blagoslov kojim zahvaljujemo Bogu za čuda, koja je napravio našim precima u ovo vrijeme i blagoslov, kojim zahvaljujemo da smo dočekali ovo vrijeme.

2. prosinca 2010.

www.bet-israel.com
 

NALIČJE INTERNETA

Spektar - Društvo


internet

U Lijepoj našoj slijede se zapadni trendovi. Jednostavno, imamo tendenciju biti ´in´. Tako smo počeli i mahnito zuriti u ekran računala.

Smatra se kako ovisnici o internetu uvelike zaboravljaju i zanemaruju ono što se smatra 'normalnim životnim navikama' kako bi se u što većoj mjeri posvetili svom hobiju koji je odavno to prestao biti. Pojedinci čak idu toliko daleko da svojim 'virtualnim svijetom' zamijene onaj realni te ga doživljavaju jednako intenzivno i emotivno kao i onaj 'pravi' život. Još veći problem nastane kad se zbog upražnjavanja te ovisnosti, počnu zanemarivati i esencijali faktori življenja, poput hrane i sna.

Ono što je tom hobiju dalo ipak klasifikaciju 'ovisnosti', činjenica je i kako nerijetko korisnici imaju potrebu sve više i više vremena provoditi na internetu te, ukoliko to iz nekog razloga nije moguće, osjećaju krajnje nezadovoljstvo. Tako dolazi do gubitka kontrole, pa poricanja problema, lažnih isprika, osjećaja krivnje, ali i nemogućnosti da nešto promijene svojom voljom. Školski primjer simptoma ovisnosti.

Nadalje, ukoliko je korisnik onemogućen ostvariti željeni kontakt s računalom, reakcija je vrlo slična onoj kad narkoman dođe u krizu (naravno, u slučaju blaže ovisnosti o opijatima, op.a.). Loše raspoloženje, nervoza, razdražljivost, nesanica, znojenje, lijenost te stav kako je život bez računala jednostavno besmislen. Virtualni svijet uvelike služi kao bijeg iz realnosti, osobama koje su naglašenog senzibiliteta, depresivne ili jednostvano onemogućene, bilo iz 'konkretnih razloga' ili sušte lijenosti, nositi se s problemima svakodnevice. Nije nepoznanica kako postoje i slučajevi kad pojedinac ne odlazi na posao, fakultet, školu i slično, kako bi mogao ostati uz ekran svog računala.

Psihologinja Kimberly S. Young osmislila je i ljestvicu kojom možete doći do vlastite procjene potencijalnog problema. Poanta je u tome da ako odgovorite pozitivno na četiri ili više od dolje navedenih stavki, vrijeme je da se obratite nekome za pomoć: 1. Pretjerano sam zaokupljen internetom (mislim o njemu i dok je ugašen). 2. Da bih postigao zadovoljstvo, potrebno je ulagati sve više vremena. 3. Osjećam gubitak kontrole nad korištenjem interneta. 4. Osjećam uznemirenost i razdražljivost kada pokušam skratiti provedeno vrijeme na internetu ili prestati koristiti se internetom. 5. Internet mi je način bježanja od problema ili emocija s kojima se teško nosim (bespomoćnost, krivnja, anksiznost, depresija). 6. Lažem članovima obitelji i prijateljima da bih prikrio koliko sam zaokupljen internetom. 7. Ugrožavam ili riskiram gubitak važnih odnosa, posla, školovanja ili karijere zbog interneta. 8. Unatoč velikom ulaganju novca i dalje ustrajavam na internetu. 9. Prolazim apstinencijsku krizu kada je internet isključen (porast depresivnosti, anksioznosti). 10. Ostajem na internetu dulje nego što sam planirao.

Iako se nudi mogućnost liječenja protiv te 'najmodernije' ovisnosti, problem je taj što u slučaju ovisnosti o internetu, nije moguća potpuna apstinencija. Naime, sam kompjuter je danas postao nezaobilazan dio, čak i potreba svakodnevnog života u razvijenijim zemljama. Tako je cilj terapije ovisnicima probuditi zanimanje za razne druge aktivnosti u slobodno vrijeme, poput primjerice sporta. No, kineski su liječnici još 2008. godine proveli istraživanje na 1300 korisnika koji dnevno provedu više od šest sati na internetu. Došlo se do zaključka kako ta ovisnost najviše pogađa osobe u dobi od 18 do 30 godina te kako su neki od simptoma ovisnosti i žudnja za uključivanjem na internet, ali i mentalna ili fizička bol kad korisnik nije u mogućnosti biti online.

Temeljna razlika između 'straromodnih' ovisnosti i ovih iz novijeg vremena, u tome je što u organizam ne unosimo nikakve tvari već uporabom određenih tehničkih sredstava postižemo određeni stupanj zadovoljstva i ugode – iznio je psiholog Zoran Šimić u svom istraživanju na 'tehnološku' ovisnost te dodao kako je razlika i u tome što se ''kod 'tehnološke' ovisnosti ne stvara fiziološka ovisnost, kao kod alkoholizma ili narkomanije, već samo psihološka''.

Šimić je u svom istraživanju i naveo tipove ovisnosti o internetu, koje dijeli po sadržaju i aktivnostima: ovisnici o informacijama, ovisnici o računalnim igrama putem interneta, ovisnici o 'chatu' (pričaonicama) i e-mail porukama, ovisnici o 'cyber' seksu, ovisnici o kockanju putem interneta te ovisnici o kupovini putem interneta. Nadalje, naveo je i kako su istraživanja pokazala kako je najviše ovisnika o chatu i e-mail-u, a najmanje o kockanju i kupovini putem interneta.

No, psiholog napominje kako ne ''ne postoje jednoznačni kriteriji po kojima se kod nekoga utvrđuje postojanje ovisnosti o internetu''. Kao obilježja tih ovisnika naveo je ona da ''internet ima središnje mjesto u njihovom životu (i kad nisu spojeni na internet, razgovaraju i razmišljaju o njemu), internet im postaje važniji od prijatelja ili obitelji, potrebno im je sve više i više vremena provoditi uz internet da bi postigli jednako zadovoljstvo, ostaju spojeni na internet duže nego što su planirali, zbog interneta je smanjena učinkovitost na poslu ili u školi/fakultetu, više puta su bezuspješno pokušavali kontrolirati pristup internetu (pokušaj smanjenja ili potpunog prekida korištenja interneta), osjećaju se nemirno, zlovoljno, potišteno ili razdražljivo ako im je onemogućen pristup internetu, često im je internet način bijega od problema i slično''.

U nekim slučajevima u konačnici dolazi i do razvoda braka, gubitka posla, poteškoća u učenju ili spremanju ispita, financijske poteškoće i brojnih drugih problema.

Zoran Šimić napominje i kako je pet do deset posto od čitave hrvatske populacije onih koji se mogu okarakterizirati kao ovisnici, no da u Hrvatskoj taj problem još nije uzeo većeg maha. Prema istraživanju agencije Gfk, procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 1,3 milijuna korisnika Interneta starijih od 15 godina, pa se dolazi do spoznaje o gotovo 130 tisuća ovisnih o internetu. Ovisnici su u dobi od 20 do 30 godina i nema razlika u odnosu na spol.

Ipak, upozorava kako treba raditi na prevenciji, kako hrvatska budućnost ne bi bila otvaranje klinika za liječenje još jednog tipa ovisnosti.

Jedna od kineskih terapija za liječenje ove ovisnosti bila je, primjerice, i korištenje elektrošokera koja se provodila u istočnoj provinciji Shandong. Ta ''Terapija za čišćenje uma'' primjenjivala se na oko tri tisuće pacijenata, a osmislio ju je Yang Yangxin. No, 2008. je kineski ministar zdravstva kazao kako nema dokaza da ista djeluje na ovisnike o Internetu te zabranio uporabu terapije, iako je u Kini ova ovisnost iste te godine i službeno registrirana kao psihička bolest. Naime, čak 300 milijuna Kineza koristi internet, od kojih 40 milijuna igra internetske igrice.

Kad se već spominju Azijati, te godine su u časopisu American Journal of Psychiatry objavljeni rezulatati jednog južnokorejskog istraživanja koje navodi kako svaki student prosječno provede oko 23 sata tjedno uz računalne igre, procjenjuje se da oko 1,2 milijuna studenata treba barem savjetovanje, oko 210 tisuća djece u dobi od 6 do 19 godina zahtijevaju liječenje, njih oko 80 posto trebalo bi uzimati i psihofarmake (najčešće zbog depresivnoga poremećaja koji prati ovisnost), a za 20 do 24 posto bila bi preporučljiva hospitalizacija. Nadalje, navodi se i 10 slučajeva zastoja srca u internetskim kafeima i ubojstava povezanih s igranjem igara. Zbog tih razloga je već prošle godine u Južnoj Koreji educirano 1 043 savjetnika u liječenju internetske ovisnosti, u 190 bolnica i centara za liječenje. U školama se uvode preventivni programi. U Kini je situacija slična, oko 14 posto adolescenata (oko 10 milijuna) zadovoljavaju pretpostavljene kriterije za taj poremećaj.

30. siječnja 2010.

www.dalje.com/hr

   

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

HNB tečajna lista

22.10.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,606090
CHF CHF
1
6,472433
GBP GBP
1
8,370060
USD USD
1
6,357304
EUR EUR
1
7,505433
$ Odabir valute
= Odabir valute