Turizam

JE LI BAŠ SPAS U TURIZMU?

Spektar - Turizam

turizam

O stvarnoj važnosti i perspektivama hrvatskog turizma u nacionalnoj ekonomiji vode se brojne, uglavnom slabo argumentirane, pa i nestručne rasprave. Vrlo se često podastire i teza da smo raj za turiste, čak i one visoke kupovne moći i da se ne trebamo brinuti za hrvatsku ekonomsku, pa i svekoliku budućnost, zahvaljujući turizmu, dodati tome još i poljoprivredu, nešto malo proizvodnje i ostalih usluga i sve će to biti dovoljno da lijepo  i mirno živimo i radimo do u beskonačnost. A je li baš tako? Evo jednog, po meni stručnog i korisnog članka koji s pravom problematizira tezu o turizmu kao spasitelju hrvatskog gospodarstva uvaženog profesora dr Ljuba Jurčića. Zanimljivo je da nije bilo nikakve reakcije na taj članak od strane čitatelja, turističkih djelatnika ili stručne javnosti što također nešto govori /Bajro Sarić/.

Može se pretpostaviti da će u Hrvatsku ove godine zbog krize doći milijun stranih turista manje. Na svijetu ipak ima još 800 milijuna turista, ali mi ne znamo ni tko su, ni što žele, ni kako ih dovesti u Hrvatsku - jer nemamo sustavnu turističku politiku i promociju

Rast hrvatskog turizma posljednjih godina ostvaruje se zahvaljujući sigurnijoj situaciji u Hrvatskoj i oko Hrvatske. Koliko je tu promocija pomogla, teško je procijeniti - u svakom slučaju nije ni blizu onoliko koliko to procjenjuju oni koji rade tu promociju. Ni blizu onoliko koliko se troši na promociju. U Hrvatsku su turisti dolazili i prije pedeset i prije sto godina jer Hrvatska ima prirodne uvjete za turizam. No za povećanje turističkog prometa treba izgrađivati hrvatski turistički proizvod, a s sdašnja generacija koristi turistički proizvod koji nam je dala priroda i ono što su izgradili naši preci. Nešto je napravljeno u posljednje vrijeme, ali vrlo malo. Autoceste imaju sigurno pozitivni efekt na turizam. Hoteli povećavaju broj zvjezdica, ali sporo i nedovoljno. Okoliš i druga turistička infrastruktura još manje. Osjećaj je da bi isti broj turista dolazio da nije ni to napravljeno - samo bi malo manje trošili.

Značaj turizma u hrvatskom gospodarstvu se svjesno i nesvjesno precjenjuje. Čak i službena tijela navode da turizam pridonosi bruto domaćem proizvodu oko 20%. To je potpuno pogrešno. Uspoređuju procjenu prihoda od turizma od oko 7 milijardi eura, s hrvatskim bruto domaćim proizvodom od 37 milijardi eura. Uspoređuju se ukupan prihod s dodanom vrijednošću. Korektnije je uspoređivati ukupan prihod s ukupnim prihodom, a dodanu vrijednost s dodanom vrijednošću. Ukupan prihod hrvatskog gospodarstva je preko 70 milijardi eura, pa u tom ukupnom prihodu turistički čini ispod 10%. Bruto domaći proizvod je novostvorena vrijednost koja se dobije kad se od ukupnog prihoda oduzmu troškovi i subvencije, a dodaju porezi i carine. Ako bi se na isti način učinila procjena kod turističke potrošnje onda bi dodana vrijednost, ili novostvorena vrijednost u turizmu, također bila manja za 50% od ovih 7 milijardi. Iz toga opet proizlazi da turizam sudjeluje u stvaranju hrvatskog domaćeg proizvoda ispod 10%. Turizam je značajan i za prehrambeno poljoprivrednu proizvodnju. Međutim ne toliko koliko se na prvi pogled čini. U Hrvatskoj turisti borave 56 milijuna dana. Hrvatski građani u Hrvatskoj borave milijardu i 400 milijuna dana. I jedni i drugi jedu. Ako jedu isto, tada bi turistička potrošnja činila nešto manje od 4%. Neki turisti jedu više, a neki donose sa sobom hranu. Potrošnja od 4% je važna, ali nije dovoljna za razvoj hrvatske poljoprivrede. Za hrvatsku poljoprivredu i za hrvatski turizam važnije su drugačije analize i strategije.

Turizam statistički nije definiran kao gospodarska djelatnost zbog čega je mjerenje njegovih efekata otežano. Turizam je potrošnja ljudi izvan stalnog mjesta boravka. U turističku potrošnju ulazi aktivnost mnogih službenih djelatnosti: hoteli i restorani, prijevoz, turističke agencije, trgovina, sport, kultura itd. Procjenjuje se potrošnja turista kod svih ovih djelatnosti. Multiplikativni efekti turizma se smanjuju ako turisti više troše uvoznu robu i usluge. Neke procjene kazuju da troše preko 60% uvoznih proizvoda. Taj podatak sugerira još manju dodanu vrijednost turizma u hrvatskom gospodarstvu. Prihod je možda i zadovoljavajući, ali je pitanje koliko taj prihod povećava hrvatski domaći proizvod, a koliko strani? Odgovor na ovo pitanje ne postoji. Ne postoji analiza strukture hrvatskog turističkog proizvoda, pa se ne zna koliko koja djelatnost direktno i indirektno sudjeluje u turističkom proizvodu. Za strategiju razvoja turizma potrebno je prije svega znati njegovu sadašnju strukturu kao i prepreke i mogućnosti njegova razvoja. Novci se troše na otklanjanje prepreka i na iskorištavanje i povećavanje mogućnosti. Turistički proizvod je složen i u njegovoj izgradnji treba koordinirano sudjelovati i privatni i državni sektor. Hotel od pet zvjezdica u okruženju od dvije zvjezdice je promašena investicija.

Sadašnja globalna kriza negativno će se odraziti na turizam. Već drugo polugodište prošle godine Europa bilježi pad od 3%. Povijest pokazuje - kad gospodarstvo raste, turizam raste puno više; kad gospodarstvo pada, turizam pada puno više. Europsko gospodarstvo će ove godine pasti ispod nule, više od 2,5%. Može se očekivati da će turistička potražnja pasti puno više. Kod nižih dohodovnih skupina još više od prosjeka. Strani turisti čine 90% hrvatskog turizma. To su turisti srednje i niže dohodovne skupine. To zaključujemo po prihodu po noćenju u Hrvatskoj od 123 eura. U Austriji je taj prihod je 431 eura, u Grčkoj 319 eura, a u Portugalu 219 eura. Za sada ne postoji procjena smanjenja dolaska turista zbog globalne krize, a ne pojavljuju se niti prave ideje kako zamijeniti one koji neće doći. Hrvatska ima oko 11 milijuna dolazaka godišnje. Dolazaka je ukupno u svijetu preko 900 milijuna, a od toga je oko 500 milijuna u Europu. Ako dolasci i padnu za deset posto, još uvijek ostane 800 milijuna dolazaka.

Pitanje je kako iz ovih 800 milijuna uzeti jedan dodatni milijun za koji bi Hrvatska mogli pasti ove godine zbog globalne krize. Koji su to turisti? Kakve su njihove preferencije? Kakav turistički proizvod žele? To zahtijeva stručno i sustavno istraživanje i analizu i istu takvu strategiju i politiku. Sastavni dio takve politike je i promocija. Promocija bez ovih analiza je pucanj naslijepo. Čisto bacanje novaca. Trošak bez koristi. Politika zamjene stranih turista domaćim je čista iluzija. Subvencije kojima bi se potakli domaći turisti bile bi puno veće od prihoda.Turističku potražnju određuje dominantno dohodak građana. Udio domaćih turista nije veći (oko 10%) zbog hrvatskog nivoa dohotka, a ne zbog toga što su svjesno prepuštali mjesto stranim turistima. Hrvatski turizam se razvija spontano. Ovisi o klimi, o globalnoj i europskoj situaciji te situaciji u susjednim zemljama. Teško je prepoznati turističku strategiju kako Ministarstva turizma tako i Hrvatske turističke zajednice. Uglavnom prezentiraju postojeće podatke i procjenjuju buduće. Najbolja procjena budućnosti je onda kad je sami stvarate. A mi je ne stvaramo. Izostaje sustavni pristup upravljanja sadašnjim i dugoročnim razvojem. Stječe se osjećaj da kad ih i ne bi bilo, situacija ne bi bila ništa drugačija. Samo bi bio manji trošak.
10. veljače 2009.

Ljubo Jurčić - www.nacional.hr
 

HRVATSKI TURIZAM U 2010. IZ 2003.

Spektar - Turizam

hrvturizam

Turizam općenito, naravno tako i receptivni turizam, stalno se potvrđuje, vrlo je neizvjestan i nestalan, riskantan izvor prihoda svake nacionalne ekonomije. Uz to, potvrdit će to i turistički poduzetnici, nije baš profitom izdašan u usporedbi s drugim uslužnim, pa i proizvodnim djelatnostima. Nije preporučljivo ni da bude odlučujuće zastupljen u bruto domaćem proizvodu, upravo zbog tih svojih obilježja. Uostalom, evo kakvu je turističku sliku Lijepe naše hrvatska Vlada predvođena pokojnim Ivicom Račanom, ali i "našom" ministricom turizma Pavom Župan Rusković "iscrtala" za 2010. A koliko će ona biti slična uskoro ćemo vidjeti, jer već smo tu, u 2010-oj. Ali već mi se sad sve te brojke čine nedostižnim, a pitanje je i kad će uopće biti. Što je tome tako nije samo uzrok globalna financijska kriza, nego i brojna lutanja i improvizacije u makroekonomskoj, tako i u turističkoj politici u proteklih šest godina. Što se turizma tiče, moglo bi se reći da još uvijek nemamo ni održivu razvojnu strategiju, a golemi turistički potencijali ili se slabo ekonomski valoriziraju /kroz nisku potrošnju i jednako takvu iskorištenost kapaciteta/, a ozbiljno se zaostaje u privatizacijskim procesima, tržišnoj prilagodbi turističkog proizvoda i uopće konkurentskoj sposobnosti. /Bajro Sarić/

TURIZAM će u Hrvatskoj 2010. zapošljavati oko 380.000 ljudi, a njegov ukupni izravni i neizravni učinak procjenjuju se na oko 12,6 milijardi dolara, što znači da bi prihodi od turizma u BDP-u imali udio od oko 29 posto, rečeno je na današnjoj sjednici Vlade koja je prihvatila predloženu strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2010.

Izravni prihod turističke potrošnje u toj bi godini hrvatskom izvozu doprinosio sa 7,5 milijardi dolara.

Kao glavne ciljeve strategije, ministrica turizma Pave Župan Rusković navodi uređenje vlasničkih odnosa i okončanje procesa privatizacije, ulazak poznatih međunarodnih hotelskih brandova na hrvatsko tržište. Sada je, kaže, prisutan samo jedan brand, ali činjenica je da njih nekoliko pokazuje interes i treba napraviti sve da čim prije dođu.

Ministrica turizma ističe da je važno razviti cjelovitu ponudu turističke destinacije, te podići kvalitetu smještaja. Težimo, kaže, da Hrvatska bude destinacija s u prosjeku četiri zvjezdice.

Važno je educirati zaposlene u turizmu, donijeti prostorni plan za razvoj turizma, u kojem će značajno mjesto imati gradnja malih, boutique hotela, navela je.

Za zaustavljanje devastacije prostora posebno se zauzima i premijer Ivica Račan. Sustavnije mjere protiv devastacije, kaže, bit će jedan od prioritetnih zadataka u idućem mandatu (Vlade).

Vladinu potporu dobili su i prijedlozi strategije razvoja kulturnog turizma, razvoja zimskog i planinskog turizma, kao i novi projekt hrvatske povijesne ceste. Njime se želi iskoristiti turistički potencijal cesta koje će izgradnjom novih autocesta, ostati po strani.

Zeleno svjetlo dobile su i mjere za učinkovitiju provedbu programa golfa koje predviđaju i osnivanje državne tvrtke Golf projekt koja bi se bavila ishođenjem potrebnih dozvola, provedbom natječaja za izbor investitora itd.

Vlada je podržala i pripreme za turističku sezonu 2004. u kojoj je cilj postići rast od tri do pet posto, te osigurati da prihodi budu najmanje 15 posto veći nego u ovoj godini.

Zadovoljna je dobrim turističkim rezultatima u ovoj godini - u devet mjeseci Hrvatsku je posjetilo 8,9 milijuna turista i ostvareno 45 milijuna noćenja. Samo u listopadu broj turista i noćenja veći je za 10, odnosno 11 posto u odnosu na isti mjesec lani, što znači da je sezona produžena, kazala je ministrica.

I na uspješnim turističkim rezultatima, ministri su opovrgnuli neke teze o kriznoj situaciji u Hrvatskoj. I ti rezultati pokazuju da se Hrvatska doživljava kao uspješna, stabilna i sigurna zemlja, rekao je premijer Račan.

6. studenoga 2003.

www.index.hr

 

TURISTIČKA PERCEPCIJA DUBROVNIKA MORA SE MIJENJATI?

Spektar - Turizam

gjivoje 3

Izvan je svake sumnje da je model dubrovačke, pa i hrvatske turističke ponude i turističkog razvitka, u kojemu je sunce, more i kulturno-povijesna baština temelj, potrošen, bar što se tiče financijskih učinaka, odnosno profitabilnosti. Složili se ili ne, dubrovački i hrvatski turizam konkurentno zaostaje, a turistička potrošnja naspram raspoloživih resursa doista je mizerna. Moraju se pronaći novi i održivi razvojni putovi, od kojih će imati svi koristi, ako se hoće od turizma /pre/živjeti barem tamo gdje je on najvažnija djelatnost. Slažem se s onim koji tvrde da na nacionalnoj ili državnoj razini, turizam nipošto, s obzirom na svoje ćudi i nisku profitabilnost ne može biti, kako se to kaže generator rasta BDP-a. Stoga su mi se učinila zanimljiva razmišljanja našeg Dubrovčanina na radu u SAD, uglednog turističkog promotora Davora Gjivoja. Pročitajte sljedeći razgovor. /Bajro Sarić/

Iskustvo prvog uključivanja Hiltona u hrvatski turizam, preko sudjelovanja u rekonstrukciji i poslovanju dubrovačkog Grand hotela Imperiala, može vrlo korisno poslužiti svim hrvatskim investitorima koji se u afirmaciji turističkih destinacija žele osloniti na suradnju s najprestižnijim svjetskim hotelskim lancima.

Međunarodno priznati ekspert u području turističkog menadžmenta mr. sc. Davor G. Gjivoje, Dubrovčanin koji već 35 godina živi i djeluje u New Yorku, nezaobilazni je autoritet u razmatranjima primjene novih svjetskih trendova s nastojanjima da se stvore uvjeti za afirmaciju Hrvatske kao europskoga turističkog šampiona.

Cjelokupna Gjivojeva iznimno uspje­šna poslovna aktivnost kretala se uzlaznom putanjom, od doba kad je kao komercijalni direktor Atlasa pridonio njegovu izrastanju u vodeću putničku agenciju za inozemni turizam u bivšoj državi, zatim - poslije odlaska u SAD - desetogodišnjeg obavljanja dužnosti izvršnog direktora u međunarodnom poslovanju i člana boarda American Expresa, te direktora američke korporacije za marketing i investicije Networld i suosnivača najveće američke grupacije za bukiranje korporativnih poslovnih domaćih i međunarodnih sastanaka StarCite.

Međutim, u nas se Davor G. Gjivoje najčešće spominje kao čovjek koji je u Hrvatsku doveo prve kruzere (France i Oslofjord – još davnih 1960-ih godina), American Expres kreditne kartice (20 godina prije nešto su se one počele koristiti u zemljama tzv. istočnog bloka) i napokon Hilton. Zahvaljujući Gjivoju, Hilton se uključio u rekonstrukciju i poslovanje dubrovačkoga Grand hotela "Imperial" s 20 posto udjela u vlasništvu tog objekta, kojemu je inače većinski vlasnik dubrovačka Atlantska plovidba.

Turizam info: Legenda kaže da je utemeljitelj Hiltona Conrad Hilton u odgovoru na pitanje čemu može zahvaliti svoj golemi poslovni uspjeh rekao: “Postoje tri uvjeta. Prvi je - lokacija, drugi je - lokacija, a treći je - lokacija!” No, u slučaju Grand hotela Imperial trebalo je ispuniti i druge uvjete kako bi se taj najstariji dubrovački smještajni objekt uklopio u sadašnje međunarodne standarde. Što je bilo presudno da se Hilton prvi put odlučio ulagati u hotel smješten u tako malenom gradu kakav je Dubrovnik?

Gjivoje: U odnosu prema drugim sličnim destinacijama na Mediteranu Dubrovnik ima jedinstvenu konkurentsku prednost – i kulturnu baštinu i prirodne ljepote kakvima se malo tko može podičiti. Jer, na primjer, Venecija i Firenza imaju kulturnu baštinu, ali ne i prirodne ljepote, dok Kanarski otoci i Mallorca imaju prekrasnu prirodu, ali ne i kulturnu baštinu.

Hilton ne dolazi u sredinu u kojoj živi manje od pola milijuna stanovnika. Mi smo, u tri godine nastojanja, uspjeli - jednog po jednog - dovesti u Dubrovnik sve članove Hiltonova boarda, a kad su oni vidjeli tu dubrovačku jedinstvenost, više se nisu kolebali da daju svoje pristanke ne samo za vođenje menadžmenta Grand hotela Imperial, već i za investiranje u njegovu rekonstrukciju.

Lokacija Hilton Imperiala, kako se danas hotel zove, pogodna je utoliko što je u neposrednoj blizini ulaza u dubrovačku staru gradsku jezgru, ali držim da su još atraktivnije lokacije Excelsiora i Argentine iz kojih se pruža najljepši pogled na panoramu stare gradske luke, na gradske zidine i na otok Lokrum. Usto, Imperial nema kontakt s morem i plažu. Unatoč tome, hotel Hilton Imperial, zahvaljujući kvalitetnom menadžmentu koji vodi Hilton International, posluje komparativno najbolje od svih dubrovačkih hotela s pet zvjezdica, što je odraz činjenice da se Hiltonov menadžment usavršavao preko 50 godina i da raspolaže s golemom prodajnom mašinerijom diljem svijeta.

Turizam info: Vi ste također pomogli u dovođenju prvog Hiltona u Prag i prvog Le Meridiena u Bruxelles, te s timom Vladimira Putina, koji je tada bio prvi dogradonačelnik Sankt Petersburga, organizirali prvu privatizaciju i posredovali u kupnji ruskih hotela za druge poznate hotelske lance - Rocco Forte, Kempinski i Royal Meridien. Poslije takvoga poslovnog iskustva, što biste preporučili hrvatskim investitorima koji se u afirmaciji turističkih destinacija žele osloniti na suradnju s najprestižnijim svjetskim hotelskim lancima?

Gjivoje: Znatan broj ljudi angažiranih u turizmu smatra da su saznali sve o hotelskom poslovanju već samim time što su boravili u nekim inozemnim prestižnim hotelima, pa misle da sve mogu sami i ne vide razloge zbog kojih bi dovodili neke strance koji će im soliti pamet. To nije specifično samo za Hrvatsku, jer je to sasvim pogrešno shvaćanje rašireno u cijelom svijetu. Istina, postoji mogućnost i da netko uspije samostalno, pod uvjetom da ima školovanje za hotelijerstvo na najkvalitetnijoj svjetskoj razini i isto takvu praksu, te da se spreman posvetiti poslovanju 24 sata na dan bdijući nad svakim gostom kao nad zjenicom svoga oka. Međutim, prevelik je rizik upuštanja u takvo poduzetništvo. Sigurnost uspjeha je neusporedivo veća ukoliko se investitor poveže s pomno odabranim najkvalitetnijim svjetskim hotelskim lancima koji iza sebe imaju golemu koncentraciju znanja i iskustva kao podlogu svakog uspjeha.

Svaki projekt ima svoje specifičnosti, kao što svoje specifičnosti imaju i međunarodne hotelske korporacije, pa treba pronaći najbolji odnos između određenog projekta i određene korporacije. Naša tvrtka Netex, Inc. bavi se upravo time da vlasnicima hotela pomogne u vrlo studioznom i stručnom izboru hotelskih korporacija. Ona pomno prati djelatnost 60 hotelskih korporacija u svijetu, tako da rendgenski snima svaku od njih i može odmah povezati upravo onu najbolje odgovarajuću za neki projekt. Svojedobno, kad me glavni direktor Atlantske plovidbe Ante Jerković zamolio da pomognemo pronaći neku tvrtku koja bi mogla stručno i uspješno voditi menadžment Grand hotela Imperial, objasnio je da se rukovodeći ljudi njegove pomorske tvrtke izvrsni pomorci, ali se, nažalost, ne razumiju u hotelsko poslovanje. Mi smo se odlučili za Hilton kao najpoznatiju korporaciju u svijetu, a ispravnost te odluke potvrdila se vrlo pozitivnim poslovnim rezultatima dubrovačkog hotela.

Turizam info: Premda se za Dubrovnik nerijetko ističe da je najprepoznatljiviji brand hrvatskog turizma, očito je da se u tom našem središtu ne primjenjuju određeni elementi na kojima se zasniva suvremeni trend afirmacije turističkih destinacija. Umjesto da tijesno surađuju sa svrhom promicanja destinacijskih prednosti Dubrovnika, hotelijeri i vlasnici agencija u prvi plan stavljaju svoje uske interese. Na koji način Dubrovnik može prevladati sadašnje tranzicijske nedostatke, kako bi se postiglo cjelogodišnje poslovanje i ponovno vratili gosti?

Gjivoje: U Dubrovniku danas nema dovoljno atraktivnih sadržaja turističkog boravka (poput, na primjer, nekadašnjih izleta na moru Cruising by night ili Barbecue na brdu Žarkovici, srednjovjekovnih večera u restoranu Jadran, odnosno jednodnevnih avionskih izleta u Rim, Veneciju i Istanbul). Jako cijenim nastojanje Jadranskih luksuznih hotela koji organiziraju priredbe Zvijezde pod zvijezdama u iznimno lijepom ambijentu hotela Dubrovnik Palace i nekoliko drugih hotela. Razlog što se to ne događa svaki dan na mnogim dubrovačkim lokacijama jest nepostojanje suradnje između samih fragmentiranih hotelijera i isto tako fragmentiranih agencija, kojima – u takvoj situaciji – ostaju najvažniji vlastiti interesi. Za razliku od predratnog stanja, kad su pod okriljem Hotelsko-turističkog poduzeća Dubrovnik poslovali gotovo svi hoteli – s prvenstvenim zajedničkim interesima u uspjehu destinacije - a Atlas bio najjača putnička agencija - s identičnim interesom, danas su hotelski kapaciteti totalno fragmentirani i agencije razjedinjene, a nema magneta koji bi ih okupljao da se u prvome redu brinu za destinaciju. Suština je u tome da se na najveći pijedestal postavi destinacija, a unutar sadržajnog unapređenja i promocije destinacije pronalaze pojedinačni interesi. To se može relativno lako ostvariti tako da se formira jedna development kompanija u kojoj su suvlasnici Grad Dubrovnik i Turistička zajednica, s udjelom od primjerice 49 posto, a svi privredni subjekti s udjelom od 51 posto. Ta bi se kompanija kreativno bavila zajedničkom promocijom destinacije, te uspostavom i razvojem zajedničkih atraktivnih programa i kvalitetnih sadržaja, zbog kojih će turisti poželjeti da ponovno dođu u Dubrovnik i potroše mnogo više novca.

Turizam info: Od završetka Domovinskog rata do sada neprekidno se ističe da u Dubrovniku treba razvijati kvalitetni turizam. Međutim, zbog čestih istodobnih dolazaka pet do šest velikih putničkih brodova u sklopu njihovih kružnih putovanja po Sredozemlju, koji odjedanput dovezu po više od 15.000 izletnika, na gradskim prometnicama nastaje prometni kolaps i svi javni prostori unutar povijesne gradske jezgre se pretvaraju u kruzerski mravinjak, zbog čega se s pravom žale gosti stacionirani u hotelima i stanovnici. Kakav izlaz vidite iz neodržive aktualne situacije?

Gjivoje: Po mojem mišljenju, zbog načina na koji se danas prihvaćaju kruzeri u Dubrovniku, oni su postali oružjem za masovnu destrukciju turističke budućnosti Dubrovnika. Na žalost, moram reći da je prava sramota na kakav se način tretiraju dolasci kruzerskih gostiju. Tko će se od njih ponovno vratiti u Dubrovnik nakon što su se za vrijeme poludnevnog izleta dva sata prevozili autobusima od broda do grada, a usto se međusobno gurali dok su ulazili kroz gradska vrata, dok su čekali u dugim redovima pred javnim klozetom, pred ulazima na gradske zidine, pred mjenjačnicama, u muzejima i galerijama?

U svijetu postoje modeli za rješavanje takvih situacija. Na primjer, na Bermudima su, u nepostojanju kreiranja destinacije kvalitetnog turizma zakonom ograničili kruzerske dolaske na dva broda s najviše 5.000 izletnika na dan, uveli su ograničenje da svaka obitelj lokalnih stanovnika može imati samo jedan automobil, a zabranili su izdavanje koncesija za McDonald’s i druge prodavaonice brze prehrane. U Dubrovniku također treba svesti na razumnu mjeru broj kruzera i kruzerskih izletnika. To će se postići ako se strateški počne raditi i kruzerskim kompanijama dade rok od dvije do tri godine da programe dolazaka svojih brodova ravnomjerno rastegnu na sve dane u tjednu, dajući posebne povlastice za one brodove koji će dolaziti tijekom izvansezonskih mjeseci. Reduciranom broju kruzerskih izletnika moći će se pružiti strateški pomno isplanirana dobrodošlica zbog koje će se oni poželjeti ponovno vratiti i ostati tjedan ili više dana. Od takve promidžbe destinacije imat će Dubrovnik daleko veće učinke svaki dan (s mnogo manje troškova nego što ih postiže jedanput u godini nastupom na Svjetskom sajmu turizma ITB u Berlinu). Za razliku od najvećeg broja destinacija u svijetu, Dubrovčani mogu imati svoj vlastiti ITB svaki dan na ulicama svojega grada!

Turizam info: Nakon što se svjetska ekonomska kriza odrazila i na cijeli hrvatski turizam, pokušavaju se privući turisti u našu zemlju određenim palijativnim mjerama, poput privremenog odobrenja za slijetanje bučnih ruskih zrakoplova na naše aerodrome. Je li ta turistička politika ispravna?

Gjivoje: Početkom ove godine zamolili su me iz Ureda hrvatskog premijera da im pošaljem mišljenje o tome je li moguće smanjiti potencijalne gubitke u tekućoj turističkoj sezoni izazvane svjetskom financijskom krizom. U dijelu pisanog odgovora naslovljenog “Kako (ne)reagirati u danoj situaciji” istaknuo sam kako se moramo pomiriti s realnošću da će tijekom 2009. nešto biti i izgubljeno, ali da nije pametno reagirati nekakvim požarnim aktivnostima koje će strateški i strukturalno jako naškoditi u budućnosti. Ovo je svjetska kriza jedne iluzije: sve je bilo pretjerano i precijenjeno, pa se balon raspuknuo. Svjetske krize su ciklične. Ja računam da ova neće trajati duže od 9 do maksimalno 18 mjeseci. Nakon toga će biti mnogo bolje, jer će se uvesti regulative koje će umanjiti pošast pohlepe i onemogućiti daljnje pravljenje ekonomskih priča iz bajki. Uvjeren sam da je dobro ovo što se dogodilo. Trenutačno je teško, za neke ljude vrlo teško, ali za svjetsku ekonomiju mnogo je povoljnije što se ta neizbježnost dogodila sada nego da je iluzija još dulje potrajala – istaknuo je na kraju razgovora mr. sc. Davor G. Gjivoje.

4. prosinca 2009.

Razgovarao: Suad Ahmetović - www.turizaminfo.hr

 


   

KALAMOTA/NJE/

Spektar - Turizam


Nakon što je projekt "Otok znanja" neslavno propao, a na tom predlošku provedena je privatizacija Hotela Koločep d.d. agonija toga najvažnijeg poduzetnika na Kalamoti se nastavlja. Siniša Grgić i Davor Lauc, članovi Nadzornog odbora uporno tvrde da je sve u redu, da će se projekt ispoštovati, dok je treći suvlasnik projekta, Željko Markota izbačen iz Nadzornog odbora zbog tvrdnje da Siniša Grgić, inače poznatiji kao vlasnik "patenta" kojima se dodjeljuju različita priznanja hrvatskim poduzetnicima sa sumnjivim činjenicama, ali i važni "došljak" vladajućeg HDZ-a želi prodati dionice Hotela Koločep d.d. strancima i tako potpuno uništiti projekt "Otok znanja". Kako bilo, Hoteli Koločep d.d. imaju uvjete za pokretanje stečajnog postupka jer im je gubitak iznad visine kapitala, resursi se ne obnavljaju, nikakvog razvitka nema, gubitci se gomilaju, Kalamotezi, pa i svi oni koji vole ovaj otok ogorčeni su. Ali, čini se da zbog stranačke discipline raspetljavanje ovoga "slučaja" nije na vidiku. Očito je da je nekima u interesu da tako i bude, a i nije ovo jedini slučaj "javašluka" s državnom imovinom ili javnim dobrom na području Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika. Za početak, na ovu bi se, ali i ostale slične "teme" morali oglasiti i Dubrovačko-neretvanska županija i sam župan Nikola Dobroslavić, koji je reklamiran kao "snaga koja pokreće" i Grad Dubrovnik i sam gradonačelnik Andro Vlahušić, koji je najavio radikalne promjene u gradskoj politici i skrb za opće dobro. Ne bi im nipošto trebalo biti svejedno što se događa na "terenu" koji pokrivaju, bez obzira kojoj političkoj opciji ili stranci pripadaju. Ako će tako, dakle ako im je svejedno i ako su ravnodušni, ne piše nam se dobro...

29. rujna 2009.

Bajro Sarić

 

ZAVARAVANJE KOGA?

Spektar - Turizam

Kako navodi internet stranica za booking www.hotels.com, proizlazi da je Dubrovnik po cijeni hotelskog noćenja od 193 USD, naravno u hotelima najviše kategorije "zauzeo" visoko osmo mjesto u konkurenciji najskupljih gradova. Naravno, naši se hotelijeri znaju hvaliti visokim cijenama, da sad još i ne pričam o ekskluzivnim vilama i sl. Ali, nikad baš nikad i neće nikad dati podatak koliko su doista noćenja ostvarili po spomenutim cijenama. Sudeći prema javno dostupnim podatcima o prihodima svih, pa i hotelskih poduzetnika u 2008., uzimajući u račun i smještajne kapacitete i njihovu iskorištenost, tu nešto ne štima. Moguće je da je nešto malo noćenja ostvareno i po spomenutim cijenama, ali svakako jako malo i očito je da su zakoni ponude i potražnje jači od svega i jasno je da i hotelijeri "kalavaju gaće", osobito kad im voda dođe do grla i spašavaju što se spasiti može. Turističko hotelijerstvo, osobito dubrovačko, praktično je na koljenima, da nema nekakvih računovodstvenih usklađenja i nekih dodatnih prihoda, skoro pa svi bi bili gubitaši. Nikome ne može biti milo što je tome tako i priznajem da hotelijerima nije nimalo lako. Ali, dosta su i sami tome pridonijeli, neracionalnim ulaganjima, improvizacijama u cjenovnim politikama, slabostima u kakvoći hotelskog proizvoda i sl. Ne zavaravaju li oni ipak sami sebe pričama o našem ili njihovom tobože nezaobilaznom brandu i nisu li ipak mnogi zalutali u tu branšu, vođeni pričama o našim neprolaznim vrijednostima na turističkom tržištu ili o tome da su hoteli, pa i turizam "zlatna koka". A i veliko je pitanje zbog čega oni to rade što rade. Zbog profita sigurno ne, ako se računovodstveno promatra!

29. rujna 2009.

Bajro Sarić

   

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

HNB tečajna lista

19.10.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,666248
CHF CHF
1
6,512251
GBP GBP
1
8,411384
USD USD
1
6,388039
EUR EUR
1
7,502113
$ Odabir valute
= Odabir valute