Turizam

ŠTO JE MANAGEMENT TURISTIČKE DESTINACIJE?

Spektar - Turizam

dbk

Djelotvorno upravljanje turističkim odredištem /destinacijom/ od iznimnog je značenja, pored ostalog i za očuvanje biološke ravnoteže, odnosno zaštitu okoliša. Racionalno upravljanje turističkim odredištem predmnijeva planirano korištenje zemljišta, oblikovanje i izgradnju turističke ponude /resursa/ koja će osigurati dugoročno održiv razvoj, donošenje odluka, propisa i pravila koji će istodobno omogućiti i turistički razvoj, rast prihoda od turističke potrošnje, zapošljavanje i uopće veće multiplikativne učinke na lokalnu ekonomiju, pri čemu treba voditi računa i o zaštiti prirodne, kulturno-povijesne i stvorene baštine kao trajnog izvora turističke privlačnosti određenog područja.

Pojam "odredište" se odnosi na područje /regiju, lokaciju i sl./ gdje je turizam relativno važna djelatnost sa snažnim utjecajem na lokalnu ekonomiju. Destination management komplicira činjenica da turističko odredište, odnosno destinacije može biti, primjerice, samo jedan veći grad ili više općina, regija, a u određenim slučajevima i čitava država. U svakom slučaju turistička destinacija može se ograničiti na područje koje ima neke komplementarne ili identične značajke u smislu turističke ponude koje je čine drugačijom od ostalih turističkih destinacija. U hrvatskom slučaju, možda je i najbolje označiti turističkom destinacijom regije, koje se i ne moraju poklapati sa županijskim granicama. /op. a./

U upravljanju turističkom destinacijom sudjeluju brojni subjekti, od regionalnih do mjesnih vlasti, turističkih zajednica, udruga poduzetnika i ostalih sudionika u turističkoj ponudi, odnosno procesu. Upravljanje turističkom destinacijom može se institucionalizirati, što znači utemeljiti profesionalnu službu s tijelima nadzora, stručnim suradnicima i sl. Međutim, moguće je i na neprofesionalnoj osnovi, kao koordinativno tijelo, utemeljiti odgovarajuća povjerenstva s jasnom utvrđenim zadaćama i hijerarhijom odgovornom za učinkovito upravljanje turističkom destinacijom.

Destinacijski pristup u upravljanju turističkim potencijalima na receptivnim područjima uključuje jasnu definiciju i okvir turističke destinacije, njezinu primarnu, sekundarnu i tercijarnu ponudu,  međuodnose svih sudionika u turističkom procesu, zajednički marketinški nastup, vizualni identitet, koordinaciju u politici cijena, nadzora kakvoće turističkih usluga, turističkoj obnovi i izgradnji, obrazovanju, zaštiti čovjekova okoliša i sl. Svemu tome treba prethoditi stručna priprema, izradba i donošenje razvojne strategije i prioriteta u određenoj turističkoj destinaciji, snaženja svih prednosti i vrijednosti i minimalizacije opasnosti i ograničenja od nekontroliranog turističkog prometa i sl. Naglasak mora biti na očuvanju svih vrijednosti turističke destinacije, skladan odnos između domicilnog pučanstva i turista i osiguranje trajnih i stabilnih osnova održivog turističkog razvoja.

20. rujna 2009.

Izvor: UNEP-DTIE - Održivi turizam

 

ZADAR IZNAD SVIH

Spektar - Turizam

Kako piše Jutarnji list, pozivajući se na Ryanair magazin, Zadar preuzime mjesto hrvatske turističke prijestolnice ili metropole. Znam da se mnogima tu po Gradu ovo neće baš dopasti, ali ako se zna u što se taj grad prometnuo posljednjih godina, nije ni za čuditi da je tome tako. Mi smo se ovdje, ljutili li se ili ne, ovako mali i udaljeni, doduše još uvijek, ali sve manje slavni, posve začahurili, bez svježih i kreativnih ideja u turističkom proizvodu, pozicionirani za onu vrstu turista i izletnika, srednje i niže kupovne moći kojima odgovara dosada, neki mir i mizerna potrošnja, kakvih doduše ima, ali od kojih su financijski učinci žalosni. Mislim da bi se nad ovim odgovorni morali zamisliti i poduzeti štošta, a ne nešto, odmah s jeseni i učiniti Grad zanimljivim i životnim. Ili su možda ipak jače one snage kojima se fućka za sve to skupa. Oni prihode ubiru po dalekim morima, rentama, nasljeđima, pa i drugim državama i nažalost odlučuju o našim sudbinama, naman ne možemo odavde pobjeći sve i kad bi htjeli. /Bajro Sarić/

Još jedan magazin objavio je veliku turističku reportažu o Zadru: u svom najnovijem broju Ryanair magazin, koji se dijeli na svim letovima te najveće niskotarifne zrakoplovne kompanije na svijetu, donosi priču koju potpisuje novinar Robin McKelvie.

“Zaboravite slavni Dubrovnik ili Split. Zadar među zvijezdama hrvatske obale Jadrana, kao drevna prijestolnica Dalmacije, ponovno preuzima svoju krunu koju je ponosno nosio još u davna vremena”, piše McKelvie u svojoj reportaži opisuju Zadar kao grad koji objedinjuje sve hrvatske kvalitete s laganom dozom talijanskog utjecaja.

Iako je riječ o besplatnom promidžbenom časopisu, svaki broj Ryanair Magazina pročita oko 4,86 milijuna čitatelja, što ga čini jednim od najčitanijih svoje vrste, a velika priča o Zadru, odakle ova kompanija leti za sedam europskih destinacija, nesumnjivo je velika reklama.

2009-08-31 

www.jutarnji.hr

 

IZVORI TURSKOG TURISTIČKOG ČUDA

Spektar - Turizam

 

Razgovor novinarke zagrebačkog poslovnog tjednika "Lider" Željke Laslavić s Gökhanom Sarperom, glavnim razvojnim menadžerom moćne turske turističke, ali i građevinske i draguljarske kompanije Rixos, u čijem sastavu je i dubrovački Rixos Hotel Libertas, učinio mi se vrlo zanimljivim sa stajališta stanja i perspektiva hrvatskog, posebice dubrovačkog turizma. To naravno ne znači da dijelim mišljenja u svemu sa Sarperom, kojega i ne poznajem, ali držim da je bar u pravu u dvije stvari: hoćemo ili uopće ili kakav turizam želimo i držimo li da ako hoćemo živjeti od turizma, moramo i živjeti za turizam. Osim blagodati, turizam traži i određene žrtve i otklon nekih predrasuda, strpljenje, optimizam i jasnu turističku politiku i njezine stručne i poduzetne nositelje. Koliko nam treba do toga, procijenite sami.../Bajro Sarić/

Uoči svečanog otvaranja novog hotela s pet zvjezdica u Dubrovniku Rixos Libertasa razgovarali smo s Gökhanom Sarperom, karizmatičnim menadžerom zaduženim za razvojne projekte turske Rixos grupacije. Sarper raspolaže vrlo preciznom poslovnom logikom i cijeli je život posvetio turizmu i ugostiteljstvu. Radio je 25 godina kao šef kuhinje u poznatim restoranima, a danas je produžena ruka Fettah Tamincea, vlasnika Rixosa, draguljarnice Lydion i građevinske tvrtke Sembol Construction. Osim u Dubrovniku, Rixos otvara nove objekte u Dubaiju i Kazahstanu, a trenutačno je jedan od najbrže rastućih hotelskih lanaca u svijetu. Sarper dobro poznaje turističko tržište ali i standarde luksuzne ponude i primjer je menadžera koji koliko radi, toliko i uživa u životu i nije mu bio problem razgovarati s nama nakon što je u dva dana 'skupio' svega dva sata sna, doletio u Zagreb i pridružio nam se za večerom.

Za otvorenje dubrovačkog Rixos Libertasa, nakon godinu i pol dana i dva propala pokušaja, moglo bi se reći ‘treća sreća’. Što očekujete od otvorenja, kako ćete nadoknaditi izgubljeno i jeste li odustali od daljnjih projekata u Hrvatskoj?

- Otvorenje Rixos Libertasa trajat će tri dana i to će biti dosad neviđeni događaj za Dubrovnik. Očekujemo između 30 i 50 privatnih zrakoplova iz cijelog svijeta, ovisno o dogovoru s dubrovačkim aerodromom, s vrlo imućnim gostima iz Rusije, Dubaija, SAD-a, Dalekog istoka, Turske. Pozvali bismo ih i više, međutim hotel raspolaže sa svega 250 soba. Moramo biti svjesni krize koja je u tijeku. Novi smo lanac u Hrvatskoj i najprije želimo postaviti na noge svoje poslovanje, da bismo mogli poslovati kao menadžment kompanija. Bude li dobrih prilika i dalje ćemo ulagati jer bez obzira na loše iskustvo vjerujemo da je Hrvatska dobra prilika. Došli smo u Hrvatsku raditi i zaraditi, a ne biti dobrotvorna ustanova, makar na kraju svi od naše investicije imali koristi. Ne možemo iščupati hotel i odvesti ga sa sobom u Tursku. Svi smo u istom brodu i moramo zajedno veslati. Hrvati to moraju shvatiti žele li ostvariti određen investicijski i ekonomski pomak.

• Navikli ste na bogate goste u vašim hotelima u Turskoj, a Dubrovnik se već godinama bori za mjesto u elitnome turističkom društvu. Mislite li da su Hrvatska i Dubrovnik dorasli svojom ponudom i hotelskom infrastrukturom zahtjevima milijardera?

- Uvijek govorim da je Dubrovnik prirodni biser Jadrana, no on nije na ovom svijetu jedini. Turska također ima prirodnih ljepota, ali ima i luksuzne nekretnine, niže cijene i bolju uslugu. Stoga će imućni gost uvijek prije izabrati Antalyju nego Hrvatsku, a ulagači dvaput razmisliti hoće li ulagati u Hrvatsku ili u zemlju u kojoj su zakoni usklađeni sa stanjem na tržištu. Dubrovnik ima pet hotela s pet zvjezdica (ujedno je i grad s najviše luksuznih hotela), no kad bi se zbrojili svi kreveti u tim hotelima, njihov bi broj odgovarao jednom turskom resortu.

• Govori se da su vas tadašnje gradske vlasti, na čelu s bivšom gradonačelnicom Šuicom, pokrale za 20 milijuna eura. Je li to istina?

- Investicija nas je umjesto 35 stajala 65 milijuna eura, no nije nas nitko pokrao. Svaka krivnja ima dvije strane i mi snosimo dio odgovornosti. U svakom slučaju riječ je o kooperantima, a ne o gradskim vlastima, no sve je to biznis i bili smo spremni na taj rizik.

• Mnogi govore da su vaši hoteli u Turskoj napravljeni prema mnogo višim standardima nego Libertas u Dubrovniku. Zašto?

- Naravno da se naši hoteli u Turskoj, Dubrovniku, Dubaiju i Kazahstanu razlikuju, no usluga je svugdje ista. U Turskoj, primjerice, većinu gostiju čine Rusi koji potražuju all inclusive uslugu u resortima, dok je to u Dubrovniku neizvedivo. U Antalyji nam gosti prosječno dolaze na 11 dana, a u Dubrovniku je prosjek tri do četiri noćenja jer nema sadržaja i posebnog razloga da se zadrže dulje. A i tip gostiju je drugačiji. Tko dolazi u Dubrovnik traži mir i odmor bez buke. Postoje dva načina da se to promijeni. Ili da se poveća broj gostiju, pa time i noćenja, ili da se profil hotela preorijentira u poslovne hotele. Od gostiju umirovljenika Hrvatska nema ništa.

• Iako all inclusive kapaciteti slove kao povoljniji od klasične ponude, Rixos ipak ne spada u jeftiniju smještajnu ponudu.

- Noćenje u standardnoj sobi u Rixosovu resortu prosječno stoji 500 eura. U resortu Rixos Sun Gate u Antalyji kompanija za jednu noć uprihodi koliko dubrovački Libertas za 60 dana.

• Kakva je isplativost all inclusive ponude, s obzirom na neograničenu konzumaciju hrane i pića?

- Kada imaš mnogo soba i prodaješ ih skupo, a za njima postoji potražnja, onda je isplativo. Prednost takve ponude jest to što svaki gost zna točno koliko će na odmoru potrošiti i što će za potrošeno dobiti i, naravno, pod takvim se uvjetima i vraća. Svaki resort ima još 15 restorana i više od 20 butika visoke mode. U draguljarnici Lydion u sklopu resorta prodaje se nakit vrijedan i do pola milijuna eura.

• Koliko Hrvatska i njezini hotelijeri gube zbog negativnog stava prema ruskim gostima? Danas imamo 30 posto manje Rusa nego lani.

- Ruski gosti su danas najveći potrošači u turizmu. Od devet milijuna noćenja u Antalyji tri milijuna čine Rusi, ali njihova potrošnja čini 50 posto prihoda u toj regiji. Oni dolaze u visokoj sezoni i kupuju kao ludi, posebice nakit i odjeću. A najbolji butik u Dubrovniku je Benetton. Toliko o opravdanosti takvog stava.

• Turkish Airlines se promovira u Hrvatskoj, no kako stvari stoje s hrvatskom promocijom u Turskoj. Koliko je Turaka uopće čulo za Hrvatsku?

- Vrijeme je da Hrvatska prestane sama sebe reklamirati Hrvatima, sama sebi govoriti da je najbolja zemlja na svijetu i da se okrene drugim tržištima. U Turskoj, tržištu od 75 milijuna stanovnika nitko ne zna za Hrvatsku. U Istanbulu živi 16 milijuna stanovnika, od kojih su tri milijuna milijunaši, a nema nijednog plakata koji ih poziva na Jadran. Turski budžet za udruženu promociju iznosi 140 milijuna dolara i najviše se orijentiramo na tržišta Južne i Istočne Europe s kojih stiže 50 posto gostiju. Nedavno smo u Dubrovnik pozvali najveća imena turskog novinarstva i pružili im VIP tretman, vodili ih na krstarenje Elafitima i to ne da bismo promovirali Rixos, već Dubrovnik i Hrvatsku.

• Hrvatske institucije nedavno su izbacile podatke o padu dolazaka turista za šest posto. Prema mišljenju ministra turizma to je odličan rezultat. Kako vi gledate na to, kao predstavnik zemlje koja jedina bilježi pluseve?

- Ne znam odakle vašim institucijama minus od šest posto kad je jasno da je on mnogo veći. Dubrovnik ima sigurno 40 posto manje gostiju, no čak ni to nije toliko bitno, koliko činjenica da hotelijeri imaju problem zauzetosti i da su prepolovili cijene. Jedan od glavnih problema je loša usluga i ono što kronično nedostaje hrvatskom turizmu - osmijeh na licu radnika. Da bi Dubrovnik bio u rangu nekih mediteranskih, azijskih zemalja ili Kariba potrebna mu je mnogo bolja usluga od dosadašnje, i to na svim razinama, i definitivno niže cijene. Radna snaga u Rixos Libertasu stoji nas dvostruko više nego bilo gdje u svijetu i to za manje radnih sati.

• Kako zapravo izgleda zemlja čija je Vlada odlučila da turizam bude strateška grana i generator prihoda?

- Turska, dakako, ima Master plan turizma, ali ima i jak gospodarski lobi koji taj plan može i mijenjati. Turizam je za Tursku izuzetno važan, ali nije najvažnija grana gospodarstva. Turska je trenutačno 18. ekonomska sila svijeta. Da bi privukla investitore Vlada je još prije deset godina davala besplatne koncesije na zemljište, a zauzvrat uzimala jedan posto prihoda hotelijera, a bilo je i drugih subvencija i stimulacija. Kad se uvidjelo da bi obala mogla postati 'presagrađena', besplatno zemljište je ukinuto i danas od hotela država ubire vrlo pristojan porez. Prema stopi povrata na ulaganja Turska je trenutačno vodeća na svijetu. Turizam generira 40 drugih zanimanja i zarađeni novac ne ostaje u hotelima već ide dalje dobavljačima i svim pružateljima usluga. Svi u Antalyji žive od turizma, ali ne kukaju i ne žale se na buku. Ako se od turizma želi živjeti svatko mora biti u igri, a Hrvatska bi konačno morala odlučiti što zapravo želi. Slažem se da ne smije svatko raditi ono što hoće, ali ako u nekoj situaciji postoji problem, za njega mora postojati i rješenje. Turska, kao ni Hrvatska, nije bogata zemlja, no razlika je u tome što Hrvati u procesu prilagodbe EU moraju zasukati rukave i početi ozbiljno doživljavati rad. S druge strane, kako Hrvatska može biti konkurentna u turizmu ako u tom sektoru ima toliku stopu poreza. U Turskoj je stopa bila 18 posto, a nakon lobiranja ona je danas osam posto. Da bismo izbjegli deficit sezonske radne snage i troškove edukacije, država zimi umjesto hotelijera plaća radnicima porez i doprinose.

• Nova hrvatska Vlada razmišlja o povećanju porezne stope na 24 posto. Što mislite o tome?

- Čestitam!

• Antalyja je, poput Dubrovnika, aviodestinacija. Kako stojite s avioprijevozom i ruskim turoperatorima u ova krizna vremena?

- Nakon Atatürka, najcjenjenija politička osobnost u Turskoj bio je Turgut Özal koji je kao premijer i predsjednik vladao 80-ih i otvorio zemlju kapitalizmu i stranom kapitalu. U njegovo vrijeme prosječna godišnja stopa gospodarskog rasta iznosila je 5,2 posto. Njegova ideja je bila da Tursku zrakom poveže sa svakom svjetskom metropolom i zato se zemlja danas ne oslanja na chartere, već ima razvijenu mrežu redovnih linija. Antalya bilježi devet milijuna noćenja, a to su sve aviogosti. Turkish Airlines jedna je od najboljih aviokompanija u Europi, a sada ima i direktan let za Dubrovnik. Biznis klasa, kao i tretman VIP gostiju u vašoj aviokompaniji sramotni su. Znači, kad se govori o imidžu neke zemlje misli se na kompletnu uslugu, od aviona, taxi službe, lokalnih usluga i slično. Rusi imaju problema, no zadržali smo suradnju s vodećim turoperatorima.

• U Turskoj posluju gotovo svi najpoznatiji svjetski hotelski brendovi. Kolika su vam oni konkurencija?

- Svjetski lanci zastupljeni su samo u gradovima u vidu gradskih hotela, ali kad je riječ o resortima ne mogu se natjecati s Turcima. Sada ih mi u njihovim zemljama učimo tome kako upravljati resortima.

• Koliko je Turska prošle godine zaradila od turizma?

- O tome mi je vrlo teško govoriti jer bih mogao pogriješiti. Kako da to procijenim kad smo nedavno u Rixosu organizirali zabavu u vrijednosti 15 milijuna eura?

• Kako izgleda zabava od 15 milijuna eura u hotelu?

- Mnogo privatnih aviona, najbolji šampanjci iz Francuske, kavijar iz Rusije ili Skandinavije i sve što gost zaželi...

27. srpnja 2009.

željka laslavić - www.liderpress.hr

   

TURISTIČKI SE REZULTAT MJERI PROFITOM A NE BROJEM NOĆENJA

Spektar - Turizam

 

 

  Turistička sezona 2009. Najvažniji pokazatelj poslovanja treba biti prosječna potrošnja po gostu, a cilj je dostići najbolje na svijetu u tom pokazatelju

Nakon dugo godina hrvatski pokazatelji u broju noćenja imaju negativni indeks. Osim toga, jasno je da tri najveća turoperatera već više godina, bez obzira na izvanredan rast prihoda, bilježe operativne gubitke, ili, u najboljem slučaju, 'pozitivnu nulu'. Dok službene statistike govore o padu ispod 10-ak posto, dotle neslužbeni kontakti s vlasnicima apartmana i hotelijerima, posebice na jugu Hrvatske, govore i o 40-ak posto manjem broju pribilježbi. Također, iskristalizirao se stav da će situaciju izvući 'last minute' aranžmani i turisti iz okolnih zemalja, koji neće otići na egzotične destinacije, nego će s automobilom provesti tjedan dana u Hrvatskoj! Još kada do kraja sezone ne bi poskupio benzin!

Gdje ima dima ima i vatre, vjerojatno bi tako mogao glasiti jedan od scenarija ove sezone. Jeftin benzin i vruće ljeto umnogome će nam pomoći… Ali, na te činitelje mi ne možemo utjecati, već ih samo priželjkivati.  Upravo rezultati turoperatora govore koliko je turizam teška djelatnost, s malom operativnom maržom, zbog formiranja cijena za alotmane (pribilježbe) unaprijed i do godinu dana, a degradiranjem marže u posljednji trenutak prije sezone, davanjem 'last minute' popusta. I kad se još uroti loše vrijeme, loša politička situacija u blizini, ili poskupljenje osnovnih potrepština, nije lako ostvariti pozitivni rezultat.

Međutim, upravo tu je važno postići konsenzus o tome što je to dobar rezultat? Ako je svakoj poduzetničkoj djelatnosti cilj profit (akumulacija), onda bi to trebao biti vrhunski pokazatelj, a ne samo parcijalni kvantitativni broj noćenja ili gostiju, koji uz malu maržu može donijeti i negativan rezultat. Osobno mi pokazatelji, koji već dugo godina služe kao službena ocjena sezone, a to su broj gostiju i broj noćenja, ne uspijevaju dovoljno jasno objasniti zašto nas percipiraju kao skupu destinaciju, a u isto vrijeme sudionici u turističkom prometu nisu dovoljno profitabilni.

Kako o akumulaciji koja se stvara u turizmu ovisi i dobar dio rezultata proizvodnih tvrtki kao i veletrgovaca i malotrgovaca, ali i lokalnih i državnih budžeta, jasno je da taj klaster mora postati natprosječno profitabilan, odnosno još više zarađivati pod svaku cijenu! Ona se može postići ili smanjenjem troškova ili većom operativnom maržom. I za jedno i za drugo postoje svjetski standardi i najbolja svjetska praksa, koja bi se morala primijeniti u svakom dijelu turističke industrije.

Posjetite li jedan od najvećih svjetskih sajmova u turizmu WTM u Londonu, primijetit ćete da naš izložbeni štand nije među najatraktivnijima i najprofesinalnijima te da su nas pretekle i zemlje koje su na mnogo manjem glasu kao turističke od Hrvatske. Također, ako prelistamo bilo koju brošuru koja okuplja svjetske poznate hotelske lance ili restorane (npr., The leading small hotels of the World, ili Relais&Châteaux….), naći ćemo najviše jedan hotel na popisu iz Hrvatske. Four Seasons u Grasham Palaceu u Budimpešti, ili novi Mandarin Oriental u Pragu nude drugačiju percepciju ne samo tih gradova nego i tih zemalja, i za mnoge strukturno poželjne goste. Oni posredno dižu i kvalitetu usluge u drugim uslužnim djelatnostima u gradu, jer podižu ljestvicu naviše.

Vjerujem da svaki gost doživljava zemlju ponajprije na osnovi susretljivosti lokalnih ljudi, a to su najviše djelatnici u turizmu, u hotelima, turistički vodiči i konobari u restoranima. Kako su oni plaćeni u Hrvatskoj i koliko su naši turistički vodiči ljubazniji, spretniji, profesionalniji od kolega iz Grčke ili Italije? Ne pada li možda cijela strategija u fotofinišu, na nedovoljno motiviranim blagajnicama, vodičima i konobarima?

Osobno vjerujem da prosječan gost boljega platežnoga ranga želi svakako posjetiti Siciliju, Korziku, Provansu…. ali da će na njegovoj listi doći i vrijeme za Hrvatsku, te da bude li zadovoljan i doživi li 'value for monay', doći će ponovno i dovoditi još gostiju kojima će ispričati o nama. Zato je bitno da najvažniji pokazatelj poslovanja bude prosječna potrošnja po gostu i da nam cilj bude dostići najbolje na svijetu u tom pokazatelju. Takvome ćemo gostu, putem CRM upitnika, čestitati rođendan, podsjetiti ga na njegov boravak na odmoru potkraj listopada (kad je već dobrano fokusiran na druge izazove), pozvati ga u proljeće da se ponovno sjeti naših destinacija.

 mr. sc. Dragan Munjiza

2009-06-29 

   

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

HNB tečajna lista

17.08.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,687218
CHF CHF
1
6,482999
GBP GBP
1
8,123525
USD USD
1
6,304360
EUR EUR
1
7,389971
$ Odabir valute
= Odabir valute